Vrućine u Njemačkoj: Evo šta poslodavac mora osigurati radnicima već iznad 30°C

Visoke ljetne temperature u Njemačkoj nisu samo pitanje neugodnosti na poslu. Poslodavci imaju konkretne obaveze kada vrućina postane opterećenje za zaposlene, a pravila se dodatno pooštravaju kada temperatura prijeđe određene granice. Njemačko Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja (BMAS) ovih je dana ponovo podsjetilo na pravila koja se odnose i na radnike u kancelarijama i proizvodnim halama, ali i na građevince, vozače i sve koji rade na otvorenom.

Za radnike u zatvorenim prostorima posebno je važna njemačka Tehnička uredba za radna mjesta ASR A3.5. Prema njoj, temperatura zraka u radnoj prostoriji u pravilu ne bi trebala prelaziti 26 stepeni Celzijusa. Ako je vanjska temperatura viša od 26 stepeni, a prostorija se uprkos zaštiti od sunca zagrije iznad te vrijednosti, poslodavac bi trebao poduzeti dodatne mjere. To mogu biti vanjske žaluzine ili druga zaštita od sunca, provjetravanje u hladnijim jutarnjim satima, ventilatori, prilagođavanje radnog vremena ili druge mjere kojima se smanjuje izloženost zaposlenih vrućini.

Situacija postaje ozbiljnija kada temperatura zraka u radnom prostoru prijeđe 30 stepeni. Tada poslodavac više ne bi samo trebao reagirati, već mora poduzeti učinkovite mjere zaštite. BMAS izričito navodi i obavezu osiguravanja pitke vode. U praksi se mogu primijeniti fleksibilnije radno vrijeme, dodatne ili prilagođene pauze, rad u hladnijem dijelu dana, ventilacija, mogućnost boravka u hladnijim prostorijama te ublažavanje pravila odijevanja kada sigurnosni zahtjevi to dopuštaju.

Posebno važna granica je 35 stepeni. Kada temperatura u radnoj prostoriji dosegne ili prijeđe tu vrijednost, zaposleni mogu nastaviti raditi samo ako poslodavac uvede dodatne odgovarajuće mjere zaštite. BMAS kao primjere navodi zračne tuševe ili vodene zavjese, redovne pauze za hlađenje te posebnu rashladnu odjeću. Prema pravilima BAuA, prostor s temperaturom iznad 35 stepeni bez takvih posebnih mjera više se ne smatra prikladnim radnim prostorom.

To, međutim, ne znači da radnik u Njemačkoj automatski dobiva pravo na takozvani “Hitzefrei” i može jednostavno otići kući čim termometar pokaže 35 stepeni. Njemački mediji, među njima i Tagesschau, posebno upozoravaju da ne postoji opće zakonsko pravo da zaposleni samoinicijativno napusti radno mjesto zbog vrućine. Radnik bi prvo trebao obavijestiti poslodavca, nadređenog ili Betriebsrat i zatražiti da se poduzmu odgovarajuće mjere. Samovoljno napuštanje radnog mjesta može imati radnopravne posljedice.

Ako poslodavac uprkos konkretnoj prijavi ne osigura dovoljnu zaštitu, njemački Zakon o zaštiti na radu daje zaposlenima mogućnost da se obrate nadležnom organu. Član 17. Arbeitsschutzgesetza propisuje da radnik zbog takvog obraćanja nadležnoj instituciji ne smije trpjeti štetne posljedice. Poslodavac je istovremeno prema članu 5. dužan procijeniti rizike povezane s konkretnim radnim mjestom i utvrditi koje su mjere zaštite potrebne.

Za hiljade naših ljudi koji u Njemačkoj rade na gradilištima, cestama, krovovima, u poljoprivredi, dostavi ili drugim poslovima na otvorenom postoje dodatno važna pravila. Tu nije dovoljno samo pogledati koliko stepeni pokazuje obični termometar. Njemačke institucije koriste takozvanu “Beurteilungstemperatur”, odnosno procjensku temperaturu, pri kojoj se uz temperaturu zraka uzimaju u obzir težina fizičkog rada, radna odjeća, direktno sunčevo zračenje, vlažnost i vjetar.

Kod rada na otvorenom već od procjenske temperature od 26 stepeni trebaju se razmatrati zaštitne mjere, dok su od 30 stepeni takve mjere obavezne. BMAS kao primjere za gradilišta navodi postavljanje šatora i tendi za stvaranje hlada, korištenje pomagala za podizanje i nošenje tereta, promjenu radnog vremena, premještanje težih poslova u hladniji dio dana, osiguravanje rashlađenih prostorija za pauzu i dostupnost pića. Od 35 stepeni potrebne su dodatne mjere poput češćih faza hlađenja organizma ili rashladne odjeće.

DGUV posebno preporučuje da se fizički najteži poslovi obavljaju rano ujutro ili kasnije poslijepodne, da se boravak na direktnom suncu između približno 11 i 15 sati što više ograniči te da radnici imaju mogućnost pauze u hladu ili hladnijoj prostoriji. Među mogućim tehničkim mjerama navode se i klimatizirane kabine građevinskih mašina i vozila, sjenila, nadstrešnice, ventilacija i sistemi za raspršivanje vode.

Kod rada na otvorenom postoji još jedna granica koju mnogi radnici ne znaju. BAuA navodi da poslodavac od UV indeksa 3 mora poduzeti mjere zaštite od sunčevog zračenja. To može uključivati organiziranje rada u hladu, pokrivenu odjeću, zaštitu vrata i glave, odgovarajuće naočale te kremu sa zaštitnim faktorom. Potrebnu ličnu zaštitnu opremu poslodavac mora staviti na raspolaganje zaposlenima bez troška za njih.

Vrućina nije samo pitanje komfora. BMAS upozorava da visoke temperature mogu smanjiti fizičku i mentalnu sposobnost, izazvati umor, vrtoglavicu, probleme s krvnim pritiskom, grčeve, iscrpljenost i toplotni udar, dok smanjena koncentracija povećava i rizik od nesreća na radu. Posebno su izloženi ljudi koji rade fizički zahtjevne poslove, rade vani, borave u neklimatiziranim vozilima ili moraju nositi tešku zaštitnu opremu.

Koliko je problem postao ozbiljan pokazuje i nova računica koju je objavio BMAS. Prema izračunima instituta Prognos, samo jedan dan s temperaturom od najmanje 30 stepeni njemačku ekonomiju košta oko 431 milion eura. Čak oko 97 posto procijenjenog gubitka ne nastaje zbog bolovanja i nesreća, već zato što zaposleni nastavljaju raditi, ali zbog vrućine imaju znatno nižu produktivnost.