Povećati dozvoljenu brzinu na autocesti sa 130 na 150 kilometara na sat zvuči kao velika promjena, ali prvi rezultati jednog evropskog eksperimenta pokazali su da korist za vozače možda nije ni približno velika koliko se očekivalo.

Slovenski portal Svet24 objavio je danas rezultate pilot-projekta u Češkoj, gdje je na dijelu autoceste D3 uvedena mogućnost vožnje do 150 kilometara na sat. Podaci su privukli pažnju i u Sloveniji, gdje je uobičajena najveća dozvoljena brzina na autocestama 130 km/h.

150 km/h ne vrijedi uvijek

Češki sistem nije klasično stalno povećanje ograničenja. Brzina od 150 km/h dopuštena je samo kada su uvjeti na cesti dobri.

Elektronska signalizacija omogućava veću brzinu kada je kolovoz suh, vidljivost dobra i promet dovoljno protočan. U slučaju kiše, magle, radova ili povećane gustoće prometa ograničenje se automatski vraća na 130, a u određenim situacijama i na 100 kilometara na sat.

Prvi rezultati pokazuju da nakon uvođenja višeg ograničenja nije zabilježeno jasno i značajno pogoršanje sigurnosti koje bi se moglo direktno povezati s novim režimom. Češko ministarstvo prometa zato je odlučilo nastaviti projekt do kraja 2026. kako bi dobilo podatke iz različitih godišnjih doba i prometnih uvjeta.

Veća brzina, mali dobitak u vremenu

Jedan od najzanimljivijih podataka odnosi se upravo na vrijeme putovanja.

Na analiziranoj dionici dugoj približno 47 kilometara vožnja brzinom od 150 umjesto 130 kilometara na sat, čak i pod idealnim uvjetima, donosi približno tri minute uštede.

Prosječna brzina automobila porasla je za približno deset kilometara na sat kada je režim od 150 km/h bio aktivan. Ipak, pokazalo se i da dio vozača novu granicu nije smatrao dovoljnim razlogom da uspori – na pretjecajnoj traci oko 40 posto vozača prelazilo je i dozvoljenih 150 km/h.

Sistem od 150 km/h nije tokom prvih mjeseci bio stalno dostupan. Njegova aktivacija značajno je zavisila od vremenskih prilika. U oktobru je viša brzina bila dopuštena najveći dio vremena, dok je tokom zimskih mjeseci zbog uvjeta na cesti sistem znatno češće vraćao niže ograničenje.

Češke vlasti žele prikupiti i podatke iz ljetnih prometnih špica, posebno u vrijeme pojačanog prometa prema Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, prije nego što eventualno odluče proširiti sistem na druge autoceste.