Austrija je već decenijama jedno od glavnih odredišta za ljude s Balkana. Najnovije procjene pokazuju da u ovoj zemlji danas živi više od 560.000 osoba porijeklom iz država bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Sloveniju.
U ovu brojku ulaze i osobe koje su rođene u Austriji, ali imaju roditelje ili porodične korijene na Balkanu. Zbog toga balkanske zajednice danas predstavljaju jednu od najvećih i najutjecajnijih migrantskih grupa u Austriji, s velikim utjecajem na ekonomiju, tržište rada i društveni život.
Koliko ljudi s Balkana živi u Austriji
Prema dostupnim procjenama i statističkim podacima, najveći broj ljudi dolazi iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
U Austriji živi oko 179.800 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini. Kada se uključe i druga generacija te ljudi koji imaju porijeklo iz Srbije, broj osoba srpskog porijekla procjenjuje se na oko 300.000.
Istovremeno, više od 80.000 hrvatskih državljana živi i radi u Austriji. Pored toga, u zemlji boravi i veliki broj ljudi iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Slovenije.
Kada se sve ove zajednice zbroje, ukupna balkanska dijaspora u Austriji prelazi 560.000 ljudi, što pokazuje koliko je ovaj region povezan s austrijskim društvom.
Beč je glavno središte balkanske dijaspore
Glavni grad Austrije Beč predstavlja najveći centar za ljude s Balkana. Procjenjuje se da više od 40 posto stanovnika Beča ima migrantsko porijeklo.
Zajednice iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske posebno su vidljive u svakodnevnom životu grada. Balkanski restorani, trgovine, kulturna društva i sportski klubovi postali su sastavni dio urbanog života austrijske prijestolnice.
Blizina Balkana, dobra prometna povezanost i dugogodišnja tradicija migracija učinili su Beč prirodnim središtem balkanske dijaspore u Evropi.
Balkanski radnici važni za austrijsku ekonomiju
Radnici s Balkana imaju ključnu ulogu u mnogim sektorima austrijske ekonomije. Posebno su prisutni u građevinskoj industriji, zdravstvu, transportu, turizmu, ugostiteljstvu i proizvodnji.
Mnogi poslodavci ističu da bez radnika iz jugoistočne Evrope pojedini sektori ne bi mogli normalno funkcionirati. Tokom posljednjih decenija balkanski radnici postali su važan dio austrijskog tržišta rada.
Osim u ekonomiji, balkanske zajednice su vrlo aktivne i u društvenom životu kroz kulturna udruženja, sportske klubove, humanitarne organizacije i porodične mreže koje povezuju Austriju i zemlje porijekla.
Zašto ljudi s Balkana i dalje odlaze u Austriju
Razlozi zbog kojih ljudi iz regiona odlaze u Austriju uglavnom su ekonomske prirode. Stabilno tržište rada, veće plate i bolji životni standard privlače desetine hiljada ljudi svake godine.
Pored toga, blizina Balkana omogućava lakše održavanje veza s porodicom i domovinom. Putovanje između Austrije i zemalja regiona često traje samo nekoliko sati.
Veliku ulogu igra i činjenica da mnoge porodice već imaju rodbinu ili prijatelje u Austriji, što novim migrantima olakšava pronalazak posla i prilagodbu životu u novoj sredini.
Migracije će i dalje biti važne za Austriju
Austrija već godinama bilježi negativan prirodni priraštaj, što znači da bez dolaska novih radnika iz inostranstva broj stanovnika ne bi rastao.
U takvoj situaciji migracije, posebno iz zemalja Balkana, postaju važan faktor stabilnosti tržišta rada i održivosti penzijskog sistema.
Stručnjaci procjenjuju da će zbog dugogodišnjih veza, geografske blizine i ekonomskih prilika priliv ljudi iz regiona u Austriju ostati stabilan i u narednim godinama.
Za mnoge ljude s Balkana Austrija tako i dalje ostaje jedna od najvažnijih destinacija za rad, život i novu budućnost u Evropi.