Njemačka bi uskoro mogla napraviti značajan zaokret u mirovinskom sustavu nakon što je savezni kancelar Friedrich Merz poručio da će zakonska mirovina u budućnosti građanima pružati tek osnovnu finansijsku sigurnost u starosti.
Takva izjava ponovo je otvorila raspravu o potrebi jačanja dodatnih oblika štednje za penziju. Iako se njemački model već godinama temelji na državnoj, poslovnoj i privatnoj mirovini, podaci pokazuju da veliki broj zaposlenih i dalje nema osiguranu dodatnu zaštitu za dane nakon završetka radnog vijeka.
Prema dostupnim informacijama, tek oko polovine zaposlenih koji uplaćuju socijalne doprinose ima ugovorenu dodatnu mirovinu preko poslodavca. Istovremeno, procjenjuje se da oko 20 miliona radnika nema nikakav oblik poslovne mirovine, uglavnom zato što rade u kompanijama koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorima.
Zbog toga German Trade Union Confederation traži uvođenje obaveznog poslovnog mirovinskog osiguranja za sve zaposlene. Sindikati smatraju da teret buduće reforme ne smije pasti isključivo na radnike te zagovaraju model u kojem bi i poslodavci imali značajnu ulogu u finansiranju dodatne mirovinske zaštite.
Podrška ovakvim prijedlozima dolazi i iz dijela političkih i finansijskih krugova. Kao jedno od mogućih rješenja spominje se takozvani „opt-out“ model prema kojem bi svi radnici automatski bili uključeni u poslovnu mirovinu, dok bi iz sistema mogli izaći samo na vlastiti zahtjev.
S druge strane, privrednici upozoravaju da bi obavezno uvođenje dodatnih izdvajanja moglo značajno povećati troškove poslovanja. Posebno su zabrinuta mala i srednja preduzeća koja trenutno ne nude poslovne mirovine svojim zaposlenima.
Kako bi se izbjegao prevelik finansijski pritisak na kompanije, razmatraju se jednostavniji i jeftiniji modeli poslovne mirovinske štednje, kao i mogućnost lakšeg prenosa ušteđenih sredstava prilikom promjene poslodavca.
Konkretni prijedlozi reforme trebali bi biti predstavljeni krajem juna, kada će vladino povjerenstvo za mirovine objaviti svoje preporuke. Jedan od najvećih izazova ostaje pitanje kako omogućiti dodatnu štednju građanima s nižim primanjima, koji već sada teško izdvajaju novac za svakodnevne životne troškove.


1 komentar
https://shorturl.fm/WjMqz