Njemačku je zahvatila nova rasprava o porezima nakon što je predsjednik uglednog ekonomskog instituta ifo Clemens Fuest predložio ukidanje snižene stope PDV-a od sedam posto. Prema njegovoj zamisli, roba koja se danas oporezuje nižom stopom, prije svega veliki broj osnovnih životnih namirnica, ubuduće bi bila oporezovana jedinstvenom stopom od 19 posto.
Takva promjena gotovo sigurno bi značila više cijene brojnih proizvoda u njemačkim trgovinama, zbog čega je prijedlog odmah izazvao burne reakcije. Fuest, međutim, tvrdi da bi građani s manjim primanjima mogli biti zaštićeni izravnim isplatama države, dok bi oni s većim prihodima snosili veći dio dodatnog tereta.
Što se zapravo predlaže?
U Njemačkoj je standardna stopa PDV-a 19 posto, dok se na veliki broj proizvoda koji se smatraju osnovnim životnim potrebama primjenjuje snižena stopa od sedam posto.
Među njima su, između ostalog, mlijeko, meso, voće, povrće i pekarski proizvodi. Njemački sustav pritom ima brojne iznimke koje građanima često djeluju nelogično.
Primjerice, kravlje mlijeko uglavnom se oporezuje sa sedam posto, dok se na zobeno, bademovo ili sojino mlijeko primjenjuje stopa od 19 posto. Na prženu kavu primjenjuje se sedam posto, a na instant kavu 19 posto.
Čak se hrana za pse i mačke može oporezivati stopom od sedam posto, dok se na određenu dječju hranu primjenjuje 19 posto. Upravo takve razlike Fuest navodi kao jedan od razloga za potpuno pojednostavljenje sustava.
Njegova ideja je jednostavna: ukinuti sniženu stopu i na robu primjenjivati jedinstvenu stopu od 19 posto.
Hrana bi bila skuplja
Fuest otvoreno priznaje da bi takva reforma povećala cijene proizvoda koji se trenutačno oporezuju sa sedam posto.
Koliko bi cijene uistinu porasle ovisilo bi o tome koliko bi trgovci i proizvođači povećanje poreza prenijeli na kupce. Povećanje porezne stope sa sedam na 19 posto, dakle, ne znači automatski da bi cijena na polici bila veća točno 12 posto.
Ipak, građani bi promjenu vrlo jasno osjetili tijekom svakodnevne kupovine.
Prema Fuestovu izračunu, kućanstva koja pripadaju polovici stanovništva s nižim prihodima trenutačno u prosjeku izdvajaju oko 250 eura mjesečno za hranu i bezalkoholna pića. Prednost snižene porezne stope za njih iznosi približno 30 eura mjesečno.
Država bi dio građana obeštetila
Upravo tu počinje drugi dio Fuestova plana.
Umjesto da svi građani, bez obzira na visinu prihoda, imaju korist od sniženog PDV-a, država bi osobama s manjim prihodima izravno vraćala novac.
Jedna od mogućnosti bila bi prosječna godišnja isplata od oko 360 eura po kućanstvu, odnosno oko 180 eura po osobi. Za provedbu takvog sustava mogao bi se koristiti novi mehanizam izravnih državnih isplata koji razvija njemačko Ministarstvo financija.
Fuest smatra da bi na ovaj način socijalna pomoć bila mnogo preciznije usmjerena.
Njegov argument je da trenutačni sustav snižene stope od sedam posto ne pomaže samo siromašnijim građanima. Jeftiniju poreznu stopu prilikom kupovine hrane koristi i osoba s minimalnim primanjima i osoba koja godišnje zarađuje stotine tisuća eura.
Štoviše, kućanstvo koje troši više novca ukupno ostvaruje i veću korist od niže stope PDV-a.
U igri su deseci milijardi eura
Fuest tvrdi da snižena stopa PDV-a njemačku državu godišnje košta oko 43,5 milijardi eura prihoda.
Prema njegovoj računici, za kompenzaciju kućanstvima s nižim primanjima bilo bi potrebno oko 7,2 milijarde eura godišnje.
Nakon takvih isplata državi bi, prema njegovu modelu, ostalo približno 36,2 milijarde eura dodatnih prihoda godišnje.
Taj novac mogao bi biti iskorišten za smanjenje proračunskog deficita i novog zaduživanja.
Fuest nudi i drugu mogućnost: dodatni prihod mogao bi omogućiti da se standardna stopa PDV-a nakon ukidanja svih iznimki smanji s 19 na približno 17 posto.
Drugim riječima, njegov konačni model ne mora nužno značiti da bi 19 posto trajno ostalo na svu robu.
SPD odmah odbacio prijedlog
Prijedlog je naišao na snažno političko protivljenje.
Glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf poručio je da bi povećanje PDV-a pogodilo velik broj ljudi koji se ne mogu jednostavno svrstati među imućnije građane.
Kao primjere naveo je umirovljenike, učenike, studente i osobe na stručnom osposobljavanju koje bi također morale plaćati više cijene.
Prema njegovim riječima, za velik broj ljudi to bi predstavljalo osjetno povećanje troškova upravo u trenutku kada je pitanje pristupačnih cijena već velik problem u Njemačkoj.
Raspoloženje javnosti također ne ide osobito u prilog povećanju poreza na hranu. Istraživanja pokazuju da većina građana smatra kako bi glavni cilj države trebao biti zadržavanje PDV-a na hranu što nižim, dok tek manji dio podržava jedinstvenu stopu radi pojednostavljenja poreznog sustava.
Važno: ovo još nije odluka njemačke Vlade
Za građane koji žive i rade u Njemačkoj najvažnije je naglasiti da se zasad ne radi o donesenom zakonu niti o odluci Vlade da se PDV na hranu poveća na 19 posto.
Riječ je o prijedlogu predsjednika ifo instituta koji je otvorio veliku ekonomsku i političku raspravu.
Njemačka savezna vlada zasad nije najavila konkretno povećanje stope PDV-a na hranu, ali tema dolazi u posebno osjetljivom trenutku.
Njemačke državne financije nalaze se pod pritiskom, a u Berlinu se već mjesecima raspravlja o tome kako zatvoriti velike proračunske rupe i istodobno ne povećati financijski teret građanima.
Zbog toga je Fuestov prijedlog o ukidanju snižene stope od sedam posto za hranu od ekonomske ideje vrlo brzo postao jedna od najpraćenijih tema u Njemačkoj.