Njemačka vlada najavila je veliku promjenu koja se direktno odnosi na radnike iz Bosne i Hercegovine i još pet država Zapadnog Balkana. Od 1. januara 2027. godišnja kvota u okviru Westbalkanregelung trebala bi biti smanjena sa sadašnjih 50.000 na 25.000 saglasnosti.
Važno je, međutim, naglasiti da nova kvota još nije na snazi. Tokom 2026. godine i dalje vrijedi limit od 50.000 saglasnosti godišnje. Za smanjenje kvote potrebno je provesti odgovarajuću pravnu izmjenu. Njemačka vlada već je potvrdila političku odluku da promjena počne važiti od početka 2027. godine.
Šta je Westbalkanregelung?
Westbalkanregelung, odnosno Pravilo za Zapadni Balkan, postoji od 2016. godine. Ono omogućava građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova lakši pristup njemačkom tržištu rada.
Jedna od najvećih prednosti ovog sistema jeste to što priznavanje stručne kvalifikacije u Njemačkoj uglavnom nije obavezno. Radnik, ipak, mora imati konkretnu ponudu za posao ili ugovor s njemačkim poslodavcem.
Izuzetak su regulirane profesije. Tu spadaju, primjerice, određena zanimanja u zdravstvu. Za njih i dalje može biti potrebno službeno priznavanje kvalifikacije.
Trenutno Savezna agencija za rad može godišnje dati najviše 50.000 saglasnosti u okviru ovog programa.
Pritom je važno znati da brojka od 50.000 ne znači automatski 50.000 izdanih viza. Riječ je o saglasnostima Bundesagentur für Arbeit za pristup tržištu rada i izdavanje odgovarajuće boravišne dozvole.
Kvota je tek 2024. povećana na 50.000
Njemačka je godišnju kvotu ranije ograničavala na 25.000 saglasnosti. Od 1. juna 2024. taj broj je povećan na 50.000.
Istovremeno je Westbalkanregelung prestala biti privremena mjera i postala trajni dio njemačkih propisa o zapošljavanju stranaca.
Sada njemačka vlada praktično želi vratiti godišnji kontingent na raniji nivo.
Koalicijski sporazum CDU-a, CSU-a i SPD-a već je predvidio ograničavanje ovog oblika radne migracije na 25.000 osoba godišnje. Vlada je početkom jula 2026. dodatno potvrdila da se smanjenje planira od 1. januara 2027. godine.
Zašto Njemačka smanjuje broj radnika?
Odluka dolazi u trenutku kada Njemačka, s jedne strane, i dalje traži radnike. S druge strane, raste zabrinutost zbog nezaposlenosti u pojedinim sektorima.
Predstavnik njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova objasnio je da vlada želi pronaći ravnotežu između potrebe za radnicima i situacije na domaćem tržištu rada.
Smanjenje kvote vlada opisuje kao svojevrsno prilagođavanje sistema.
Međutim, interes za Westbalkanregelung već sada je veoma velik.
Prošle godine odbijeno oko 18.000 zahtjeva samo u decembru
Podaci Savezne agencije za rad najbolje pokazuju koliko je ovaj način dolaska u Njemačku popularan.
Tokom 2025. godine potražnja je premašila raspoloživu kvotu. Samo u decembru 2025. Savezna agencija za rad morala je odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je godišnji kontingent već bio iscrpljen.
Zbog toga bi smanjenje sa 50.000 na 25.000 moglo imati ozbiljne posljedice.
Ako interes ostane približno isti, kvota bi se mogla popunjavati znatno ranije. To bi posebno moglo pogoditi poslodavce koji radnike traže u građevini, ugostiteljstvu, logistici, proizvodnji i drugim sektorima.
Dobra vijest trenutno za radnike iz BiH
Prema posljednjem ažuriranju Bundesagentur für Arbeit od 21. augusta 2026., zahtjevi koji se odnose na državljane Bosne i Hercegovine trenutno se obrađuju bez zaostatka na nivou Savezne agencije za rad.
Ista situacija je za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Kod Albanije se tada obrađuju zahtjevi zaprimljeni 2. aprila 2026., dok se za Kosovo obrađuju zahtjevi pristigli 21. januara 2026.
To, ipak, ne znači da će kompletan postupak dobivanja vize biti završen odmah. Podatak se odnosi na postupak koji vodi Savezna agencija za rad.
Kvota se dijeli po državama i mjesecima
Još jedan detalj posebno je važan za buduće radnike.
Godišnjih 50.000 saglasnosti nije jedna neograničena zajednička lista. Kontingent se raspoređuje prema državljanstvu i mjesecima.
Savezna agencija za rad navodi da sama ne određuje visinu tih mjesečnih kontingenata. Zahtjevi se mogu obrađivati dok raspoloživa kvota za određenu državu i određeni period nije iskorištena.
Zato dvije osobe koje predaju zahtjev u različitim periodima mogu imati potpuno različito vrijeme čekanja.
Koji su uvjeti za radnike iz BiH?
Osoba koja želi koristiti Westbalkanregelung mora imati konkretnu ponudu za posao ili ugovor s njemačkim poslodavcem.
Uvjeti rada moraju odgovarati uvjetima koje za isti ili sličan posao imaju radnici u Njemačkoj. Plaća također mora biti dovoljna za pokrivanje životnih troškova.
Osoba u posljednja 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva ne smije primati određene naknade prema njemačkom Zakonu o naknadama za tražitelje azila.
Za osobe starije od 45 godina postoji dodatno pravilo ako prvi put dobivaju saglasnost. U 2026. godini potreban je bruto godišnji prihod od najmanje 55.770 eura ili dokaz o odgovarajućem osiguranju za starost.
Postoje i drugi načini dolaska u Njemačku
Westbalkanregelung nije jedini način na koji građanin BiH može dobiti posao u Njemačkoj.
Savezna agencija za rad posebno navodi druge mogućnosti za profesionalne vozače, pomoćne radnike u njezi, kvalificirane radnike i osobe s odgovarajućim profesionalnim iskustvom.
Neki od tih puteva nisu ograničeni godišnjom kvotom Westbalkanregelung. Zbog toga poslodavac i radnik trebaju provjeriti postoji li povoljniji pravni osnov za zapošljavanje.
Šta smanjenje znači za građane BiH koji žele u Njemačku?
Za osobe koje planiraju odlazak tokom 2026. zasad nema promjene godišnjeg kontingenta. I dalje vrijedi kvota od 50.000 saglasnosti.
Situacija bi se trebala bitno promijeniti od 1. januara 2027. Tada je planirano smanjenje na samo 25.000 mjesta godišnje.
S obzirom na to da je kvota od 50.000 već bila iscrpljena tokom 2025., budući kandidati mogu očekivati znatno veću konkurenciju ako novi limit stupi na snagu kako je najavljeno.
Smanjenje kvote ne znači automatsko ukidanje već izdanih radnih i boravišnih dozvola. Promjena se odnosi na godišnji broj novih saglasnosti koje se mogu izdati kroz ovaj konkretni model zapošljavanja.
Za građane BiH koji već imaju njemačkog poslodavca zato će vrijeme podnošenja zahtjeva postati još važnije. Posebno od 2027. godine, kada bi broj dostupnih saglasnosti trebao biti upola manji nego danas.