Mala općina u srednjoj Bosni bilježi rast zaposlenosti, nove investicije i povratak mladih porodica iz inostranstva. Ključni projekti mogli bi dodatno promijeniti cijeli kraj.
Dok se mnoge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini suočavaju s odlaskom stanovništva i manjkom investicija, općina Usora posljednjih godina privlači pažnju potpuno drugačijim trendovima. Ova mala općina između Tešanj i Doboj bilježi rast zaposlenosti, razvoj infrastrukture i povratak porodica koje su godinama živjele van zemlje.
Prema podacima koje je iznio načelnik općine Zvonimir Anđelić tokom gostovanja na RTV Herceg-Bosne, na području Usore trenutno radi više od 2.100 zaposlenih, što je značajan broj za općinu ove veličine. Fiskalni promet, kako je istaknuto, približava se rezultatima mnogo većih sredina u BiH.
Nedostatak radnika postaje novi izazov
Snažan privredni rast donio je i problem s kojim se posljednjih godina suočavaju razvijenije evropske regije. Poslodavci u Usori sve teže pronalaze radnu snagu, pa veliki broj ljudi svakodnevno dolazi na posao iz okolnih gradova i općina.
Istovremeno, lokalne vlasti tvrde da je u posljednje dvije do tri godine primjetan povratak mladih porodica koje su ranije živjele u inostranstvu. Upravo zbog toga općina ulaže više sredstava u obrazovanje i podršku porodicama.
Među mjerama koje se već provode su sufinansiranje besplatnih udžbenika, podrška višečlanim porodicama i organizacija produženog boravka u školama.
Novi vrtić i izlaz na Koridor Vc
Jedan od najvećih projekata ove godine je završetak nove zgrade vrtića, čiji će kapacitet biti povećan na oko 130 djece. Lokalne vlasti navode da će objekat biti prilagođen savremenim evropskim standardima predškolskog obrazovanja.
Velika očekivanja vezana su i za izgradnju autoceste na Koridor Vc. Direktno povezivanje s autoputem moglo bi dodatno ubrzati razvoj poslovnih zona i olakšati transport robe prema tržištima zapadne Evrope.
Podršku infrastrukturnim projektima pružaju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Hrvatske, a među prioritetima su i projekti zaštite od poplava kroz regulaciju rijeke Usore.
Usora danas pokazuje da i male sredine u BiH mogu privući investicije i stvarati uslove za ostanak stanovništva. Mislite li da bi ovakav model razvoja mogao uspjeti i u drugim dijelovima zemlje?