Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je da se svijet suočava s jednom od najozbiljnijih energetskih kriza u modernoj historiji, naglašavajući da je globalna ekonomija pod ogromnim pritiskom.
Prema njegovim riječima, trenutna situacija nadmašuje čak i velike naftne šokove iz 1973. i 1979. godine, kada je globalno tržište gubilo oko 10 miliona barela nafte dnevno. Kriza je, ističe, dublja i od poremećaja na tržištu plina nakon početka rata u Ukrajini.
Problem više nije ograničen samo na energente. Birol upozorava da su ozbiljno poremećeni i ključni sektori poput petrokemije, proizvodnje gnojiva, sumpora i helija. Prekid tih lanaca snabdijevanja mogao bi imati dugoročne posljedice po svjetsku ekonomiju.
Poseban fokus stavljen je na Aziju, koja je među najpogođenijima zbog zavisnosti od Hormuškog moreuza. Ovaj strateški važan pomorski pravac, koji je Iran praktično zatvorio, predstavlja ključnu tačku globalne trgovine energentima.
Birol naglašava da je ponovno otvaranje prolaza kroz Hormuz jedino održivo rješenje za stabilizaciju tržišta. Istovremeno, IEA pregovara s državama poput Kanade i Meksika kako bi povećale proizvodnju nafte i ubrzale isporuke.
Agencija raspolaže određenim rezervama, a zemlje s razvijenim rafinerijskim kapacitetima pozvane su da reagiraju brže nego inače kako bi ublažile udar na tržište.
Dodatni problem predstavlja i poremećaj u isporuci ukapljenog prirodnog plina. Iranski napadi doveli su do zastoja izvoza LNG-a iz Katara, što dodatno opterećuje globalno tržište. Iako bi Australija mogla djelimično ublažiti manjak, jasno je da sama neće moći nadoknaditi izgubljene količine.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovakvih poremećaja mogao dovesti do daljnjeg rasta cijena goriva i novih ekonomskih pritisaka širom svijeta.