Njemačka je i dalje zemlja velikih prilika, ali sve veći troškovi života, skupe kirije i nesigurnije tržište rada otvaraju pitanje koje mnogi dugo izbjegavaju: da li se povratak kući ponovo isplati?
Povratak iz Njemačke sve češće se spominje među ljudima koji su prije nekoliko godina otišli zbog sigurnije plate, boljeg sistema i budućnosti djece. Razlog nije samo nostalgija za kućom, nego pitanje koje mnogi sve glasnije postavljaju: koliko se zaista može uštedjeti kada se plate stan, osiguranje, prevoz, hrana i obaveze prema porodici?
Njemačka je i dalje jedna od najvažnijih evropskih destinacija za radnike s prostora bivše Jugoslavije. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, na kraju 2025. godine u Njemačkoj je živjelo 14.070.225 stranih državljana. Među većim zajednicama su i državljani Hrvatske sa 413.480, Kosova sa 323.260 i Srbije sa 271.285 osoba.
Ipak, zvanični podaci ne potvrđuju jednostavnu priču da se ljudi “masovno vraćaju”. Oni prije pokazuju da je kretanje stanovništva veliko u oba smjera. Njemačka je 2025. zabilježila 1.479.944 doseljenja iz inostranstva i 1.244.944 odlaska iz zemlje, uz neto migraciju od 235.000 ljudi. Kod osoba rođenih u Hrvatskoj, naprimjer, broj odlazaka iz Njemačke bio je veći od broja dolazaka.
Šta najviše lomi odluku?
Najveći pritisak mnogi osjećaju kroz stanovanje. U 2025. godini 11,2 posto stanovnika Njemačke živjelo je u domaćinstvima koja su bila preopterećena troškovima stanovanja, što znači da su za stanovanje izdvajali više od 40 posto raspoloživog prihoda. Njemačka je istovremeno zemlja u kojoj više od polovine stanovništva, tačnije 52,8 posto, živi kao podstanar.
Ni cijene nisu nestale iz svakodnevnog pritiska. Destatis procjenjuje da je inflacija u junu 2026. iznosila 2,3 posto, dok je osnovna inflacija, bez hrane i energije, bila očekivana na 2,5 posto. To znači da se udar na kućni budžet ne mjeri samo kroz gorivo ili struju, nego i kroz usluge i svakodnevne troškove.
Posebno je osjetljiva situacija za ljude koji rade fizičke poslove, žive sami u skupim gradovima ili izdržavaju porodicu u domovini. Njemačko tržište rada nije stalo, ali više ne djeluje jednako sigurno kao ranije. U maju 2026. u Njemačkoj je bilo oko 45,68 miliona zaposlenih, a broj zaposlenih je, prema sezonski prilagođenim podacima, bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec.
Povratak zato za mnoge više nije znak neuspjeha, nego ozbiljna računica. Neko u Njemačkoj i dalje vidi najbolju šansu za stabilnost, dok drugi sve češće porede kiriju u Minhenu, Frankfurtu ili Stuttgartu sa mogućnošću da kod kuće pokrenu posao, rade na daljinu ili žive bliže porodici.
Najvažnije je da odluka ne bude donesena iz panike. Prije povratka treba provjeriti posao, stanovanje, zdravstveno osiguranje, dokumente, školu za djecu i realne mjesečne troškove. A vi, da li i sami razmišljate o povratku iz Njemačke ili mislite da je tamo, uprkos svemu, i dalje sigurnije?