Island, zemlja vulkana, ledenjaka i surove prirode, posljednjih godina postaje neočekivana destinacija za mnoge ljude s Balkana.

Iako je riječ o jednoj od najudaljenijih evropskih država, sve više građana iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja regije odlučuje upravo tamo potražiti posao i bolji život.

Mala zemlja, ali sve više stranaca

Island ima nešto više od 400.000 stanovnika, ali posljednjih godina bilježi snažan rast useljavanja. Prema službenim statistikama, početkom 2025. godine u toj zemlji živjelo je gotovo 74.000 imigranata, što je oko 19 posto ukupnog stanovništva – najviši udio u historiji države.

Takav rast rezultat je snažne ekonomije, velikog nedostatka radne snage i visokih plata, posebno u sektorima poput turizma, ribarstva, građevine i uslužnih djelatnosti.

Koliko Balkanaca živi na Islandu

Iako tačan broj varira jer mnogi dolaze s različitim pasošima EU, procjenjuje se da na Islandu danas živi nekoliko hiljada ljudi koji potiču s Balkana ili govore jezike bivše Jugoslavije.

Prema ranijim službenim podacima, na Islandu je bilo oko 900 Hrvata, oko 170 Srba i nekoliko desetina državljana Bosne i Hercegovine, ali broj je u međuvremenu značajno porastao.

Predstavnici balkanskih zajednica tvrde da je broj ljudi koji govore srpsko-hrvatski ili bosanski mnogo veći nego što pokazuju statistike. Samo među Srbima procjenjuje se da ih na Islandu ima oko 300 sa državljanstvom Srbije, dok oko 2.000 ljudi govori srpski jezik.

Slična situacija je i s ljudima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, jer mnogi rade na Islandu s pasošima država Evropske unije.

Zašto Balkanci biraju Island

Razlozi su uglavnom ekonomski. Island ima jednu od najviših prosječnih plata u Evropi, stabilno tržište rada i nizak nivo kriminala. U nekim sektorima radnici mogu zaraditi nekoliko hiljada eura mjesečno, što je za mnoge s Balkana snažan motiv za odlazak.

Osim toga, mnogi ističu i kvalitet života: čist zrak, sigurnost, uređene institucije i snažan socijalni sistem.

Od malih grupa do prave zajednice

Ono što je prije desetak godina bila mala i gotovo neprimjetna zajednica danas se sve više organizira. Na Islandu postoje balkanska udruženja, kulturni centri, pa čak i škole jezika za djecu iseljenika.

Sve više se organiziraju druženja, proslave praznika i kulturne manifestacije, pa Balkan polako dobija svoje mjesto i na ovom udaljenom sjevernom otoku.

Novi život na kraju Evrope

Priča o Balkancima na Islandu pokazuje kako se migracije stalno mijenjaju. Nekada su najčešće destinacije bile Njemačka, Austrija ili Švicarska, dok danas sve više ljudi odlazi i u daleke zemlje poput Islanda.

Iako je riječ o hladnoj i surovoj zemlji, mnogi koji su tamo otišli kažu da su pronašli ono što su tražili – sigurnost, posao i novu šansu za bolji život.