Dugotrajna vrućina, manjak oborina i niski vodostaji sve ozbiljnije pogađaju Hrvatsku i velik dio Europe. Posljedice se više ne vide samo na isušenim poljima i manjim vodotocima. Niske razine rijeka već ograničavaju proizvodnju električne energije, otežavaju riječni promet i povećavaju pritisak na poljoprivredu i vodoopskrbu.
Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler još je krajem srpnja upozorio da su razine hrvatskih rijeka u nižim rasponima zbog ispodprosječnih količina oborina. Podaci Hrvatskih voda također pokazuju vrlo niske vrijednosti na pojedinim mjernim postajama, uključujući Savu i Orljavu.
Orljava već pokazala koliko suša može biti ozbiljna
Posebno je osjetljivo područje Požeštine. Orljava je tijekom velike suše 2024. gotovo potpuno presušila, a tada su istodobno snažno pali kapaciteti lokalnih izvorišta.
HRT je tada izvijestio da je izdašnost izvorišta Stražemanka pala s oko 90 na samo 14 litara u sekundi, dok je Veličanka bila na približno 23 litre u sekundi. Sustav vodoopskrbe našao se na samom rubu, a stanovništvo je pozivano na racionalno korištenje vode.
Takav primjer pokazuje koliko brzo dugotrajno sušno razdoblje može utjecati ne samo na površinske vodotoke nego i na podzemne vode, poljoprivredu i sigurnost javne vodoopskrbe.
Osjetljiva je i Plitvica na varaždinskom području. U službenim lokalnim dokumentima navodi se da Plitvica i pojedini drugi prirodni vodotoci povremeno presušuju te se na njih tijekom nepovoljnih hidroloških razdoblja ne može računati kao na pouzdan izvor vode.
Europa već osjeća posljedice niskih vodostaja
Problem je znatno širi od Hrvatske. Europski opservatorij za sušu upozorava da su sušni uvjeti ostali kritični u velikom dijelu Europe, a tijekom ljeta dodatno su se pogoršavali u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Copernicus navodi da je ispodprosječan protok rijeka zahvatio velik dio zapadne, srednje i istočne Europe. Među pogođenim područjima su veliki riječni sustavi, uključujući Dunav i Po. Na delti rijeke Po nizak protok povećava i rizik prodora slane vode, što može ugroziti poljoprivredu i slatkovodne ekosustave.
Na Rajni u Njemačkoj nizak vodostaj već otežava teretni promet. Brodovi na pojedinim dionicama ne mogu ploviti potpuno natovareni pa se ista količina tereta mora raspoređivati na više plovila, što povećava troškove prijevoza robe, goriva i sirovina.
Dunav stvara ozbiljne probleme nuklearnim elektranama
Situacija na Dunavu posljednjih dana postala je posebno ozbiljna. Rekordno niski vodostaji pogodili su energetiku Rumunjske i Mađarske.
Rumunjska je morala poduzeti izvanredne mjere kako bi osigurala dovoljno vode za hlađenje nuklearne elektrane Cernavoda, dok je u Mađarskoj rad nuklearne elektrane Paks snažno ograničen. Reuters je 4. kolovoza izvijestio da je u Paksu u pogonu ostala samo jedna turbina, dok su rumunjske vlasti pokušavale preusmjeriti dodatne količine vode prema Cernavodi.
Europska hidrološka kriza tako više nije samo ekološki problem. Niski vodostaji izravno utječu na cijenu i dostupnost električne energije, industrijsku proizvodnju i transport.
Što se događa s Nuklearnom elektranom Krško?
Visoke temperature i nizak protok Save stvaraju pritisak i na Nuklearnu elektranu Krško, čiju proizvedenu električnu energiju dijele Slovenija i Hrvatska.
NE Krško početkom srpnja objavila je da je tijekom prvog ovogodišnjeg toplinskog vala reaktor radio na 100 posto snage. Ipak, visoke temperature smanjuju učinkovitost postrojenja pa se u elektroenergetsku mrežu predaje nešto manje električne energije.
Elektrana mora poštovati stroga okolišna ograničenja. Prosječni dnevni porast temperature Save zbog rada elektrane ne smije biti veći od tri stupnja Celzija.
Službeni podaci NEK-a krajem srpnja pokazivali su protok Save od približno 49 kubičnih metara u sekundi, temperaturu rijeke oko 23 stupnja te trenutačni porast temperature vode od 2,9 stupnjeva – vrlo blizu propisane granice od tri stupnja.
Suša udara i na europsku poljoprivredu
Posljedice toplinskih valova i manjka vode sve su vidljivije i na poljoprivrednim površinama. Zajednički istraživački centar Europske komisije krajem srpnja smanjio je prognoze prinosa za niz proljetnih i ljetnih kultura.
Najveće korekcije odnose se na kukuruz i suncokret, za koje su europske prognoze prinosa smanjene za oko šest do sedam posto. Posebno su pogođena područja na kojima se visoke temperature kombiniraju s nedostatkom vlage u tlu.
DHMZ je još prije početka ljeta upozorio da će ljeto 2026. vrlo vjerojatno biti toplije od klimatološkog prosjeka, a lipanj je u velikom dijelu Hrvatske doista bio vrlo ili ekstremno topao. Ako se duga razdoblja visokih temperatura i manjka oborina nastave, pritisak na rijeke, vodoopskrbu, energetiku i poljoprivredu mogao bi tijekom kolovoza dodatno rasti.