Veliki njemački gradovi i dalje nude veliki broj radnih mjesta, razvijen društveni život i brojne mogućnosti za obrazovanje i napredovanje, ali visoke cijene stanova postaju ozbiljan problem za radnike i poslodavce. Sve više zaposlenih razmišlja o odlasku iz urbanih sredina upravo zbog skupih najamnina i nedostatka pristupačnih stanova, prenosi njemačka novinska agencija dpa.
Prema istraživanju konsultantske kompanije PwC, upravo su troškovi stanovanja najveći izvor nezadovoljstva među građanima koji žive u velikim gradovima. Direktor PwC-a u Frankfurtu Bernd Rese upozorio je da problem iz godine u godinu postaje sve izraženiji.
Istraživanje je provedeno među 4.000 zaposlenih osoba starosti između 18 i 65 godina u 12 njemačkih gradova sa više od pola miliona stanovnika, među kojima su Berlin, Hamburg, Frankfurt, Minhen, Leipzig i Hannover.
Iako čak 89 posto ispitanika navodi da su zadovoljni životom u gradu zbog ponude poslova, kulturnih sadržaja i kraćeg putovanja do posla, dvije trećine istovremeno izražava veliko nezadovoljstvo zbog visokih cijena stanova i nedostatka dostupnog smještaja.
Čak 87 posto građana smatra da je danas prava sreća pronaći stan po prihvatljivoj cijeni u većim njemačkim gradovima.
Visoki troškovi života već imaju konkretne posljedice na tržište rada. Oko 37 posto ispitanika priznalo je da su razmišljali o promjeni posla upravo zbog problema sa stanovanjem, dok se deset posto njih već preselilo zbog skupih najamnina. Kod mlađih osoba između 18 i 34 godine taj broj je još veći i odnosi se gotovo na svakog petog ispitanika.
Poslodavci također osjećaju posljedice krize na tržištu nekretnina. Osam od deset zaposlenih smatra da visoke cijene stanova ozbiljno otežavaju privlačenje i zadržavanje kvalificirane radne snage.
Za polovinu ispitanika cijena najma postala je važniji faktor pri odabiru posla čak i od udaljenosti radnog mjesta. Ipak, sigurnost zaposlenja ostaje najvažniji kriterij prilikom preseljenja.
Građani očekuju reakciju i države i kompanija. Velika većina podržava izgradnju javnih stanova za osobe sa nižim i srednjim primanjima, kao i prenamjenu praznih kancelarijskih prostora u stambene objekte.
Istovremeno, mnogi smatraju da bi i poslodavci trebali pomoći zaposlenima kroz subvencije za stanarine, pokrivanje troškova prevoza ili osiguravanje službenih stanova.