Podaci Evropske centralne banke pokazuju velike razlike u stambenim kreditima unutar eurozone. Iako zemlje koriste istu valutu, kupovina nekretnine i dalje najviše zavisi od države u kojoj živite i uslova koje nude banke.
Kupovina stana u eurozoni ne košta isto za sve građane, iako se krediti odobravaju u istoj valuti. Prema podacima Evropske centralne banke za april 2026. godine, prosječna kamata na stambene kredite u eurozoni iznosila je 3,43%, ali razlike među državama su znatne.
Najpovoljnije uslove, prema dostupnim podacima, imala je Malta, gdje je prosječna kamata iznosila 2,08%. Slijede Bugarska sa 2,45%, Španija sa 2,80%, Portugal sa 2,85% i Hrvatska sa 2,95%. Slovenija je blizu tog nivoa, sa prosječnom kamatom od 2,99%.
Za građane koji planiraju kupovinu nekretnine, ove razlike nisu samo statistika. One direktno određuju koliko će mjesečno plaćati banci i koliko će ih stan na kraju zaista koštati.
Koliko razlika znači u praksi
Najskuplji stambeni krediti, prema objavljenim podacima, bilježe se u baltičkim zemljama. Latvija je na vrhu sa kamatom od 4,18%, Estonija ima 4,05%, a Litvanija 3,88%. Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Njemačka, Belgija i Nizozemska, dok je za Njemačku navedena prosječna kamata od 3,84%.
Na primjeru kredita od 200.000 eura na 20 godina, razlika postaje mnogo jasnija. Uz kamatu od 2,08%, mjesečna rata bila bi oko 1.019 eura. Uz kamatu od 4,18%, ista pozajmica raste na oko 1.231 euro mjesečno.
To znači da bi građanin u zemlji sa skupljim kreditom plaćao više od 200 eura dodatno svakog mjeseca. Tokom cijelog perioda otplate ukupna razlika može dostići približno 50.800 eura.
Zašto ista valuta ne znači iste uslove
Evropska centralna banka određuje monetarnu politiku za cijelu eurozonu, ali banke i nacionalna tržišta i dalje imaju veliku ulogu u konačnoj cijeni kredita. Na kamate utiču konkurencija među bankama, struktura tržišta, rizik, lokalna pravila i vrsta kamate koju građani biraju.
Posebno je važno razlikovati fiksnu i promjenjivu kamatu. U zemljama u kojima dominiraju promjenjive kamate, promjene monetarne politike brže se odražavaju na građane. Tamo gdje su češće fiksne kamate, rate su predvidljivije, ali početni uslovi mogu zavisiti od trenutka zaključenja ugovora.
Za ljude koji rade u inostranstvu i razmišljaju o kupovini nekretnine u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji eurozone, ključna poruka je jednostavna. Isti iznos kredita ne znači isti trošak. Prije odluke potrebno je uporediti ponude više banaka i provjeriti sve dodatne troškove, jer konačni uslovi zavise od pojedinačnog slučaja, prihoda, učešća, roka otplate i kreditne sposobnosti.
Ova razlika pokazuje da kupovina stana u eurozoni nije samo pitanje cijene kvadrata. Pitanje kamate može odlučiti da li će porodica godinama plaćati prihvatljivu ratu ili desetine hiljada eura više. Napišite u komentarima da li biste radije kupili stan u zemlji sa nižom kamatom ili tamo gdje već živite i radite.