IDDEEA tvrdi da rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH mogu ugroziti digitalne procese preko kojih se podnose PDV prijave, carinske deklaracije i drugi fiskalni dokumenti. U pitanju je sistem kroz koji se, prema navodima ove institucije, mjesečno ostvaruje više od 409 miliona eura javnih prihoda.
Institucionalni spor oko elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini prerastao je u pitanje koje, prema tvrdnjama IDDEEA-e, može imati posljedice po javne prihode, poslovanje privrede i funkcionisanje državnih sistema.
Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH saopštila je da rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i njenog direktora u tehničkom mandatu Dragoljuba Reljića ne pogađaju samo jednu instituciju. Prema njihovoj ocjeni, sporno postupanje može otvoriti pravnu nesigurnost u oblasti kvalifikovanih elektronskih potpisa.
Najosjetljiviji dio priče odnosi se na sistem elektronskih prijava Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Kroz taj sistem, kako navodi IDDEEA, poreski obveznici podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte.
Prema informacijama koje je objavila IDDEEA, kroz navedene procese država svakog mjeseca ostvaruje više od 409 miliona eura javnih prihoda. Ti prihodi su važni za redovno finansiranje javnih funkcija, uključujući plate, penzije, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge budžetske obaveze.
Šta je stvarni rizik
IDDEEA smatra da bi osporavanje sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa moglo izazvati mnogo šire posljedice od tehničkog problema u jednoj agenciji. Ako se u pitanje dovede pravni osnov sistema koji se koristi godinama, otvara se i pitanje sigurnosti ranije podnesenih elektronskih prijava i drugih akata.
Za privredu bi to značilo dodatnu pravnu nesigurnost u poslovanju, posebno za kompanije koje svakodnevno rade s PDV prijavama, carinskim dokumentima i drugim obavezama prema državi. Za građane je važno to što se javni prihodi direktno vežu za stabilnost usluga koje država finansira.
IDDEEA se poziva i na širi institucionalni okvir, navodeći da je oblast elektronskog potpisa i digitalnog povjerenja uređena posebnim propisima i da nadležnosti u tom području ne bi smjele biti proizvoljno tumačene. Istovremeno, važno je naglasiti da su ovo tvrdnje IDDEEA-e, dok konačnu ocjenu zakonitosti mogu dati samo nadležni organi i sudovi.
Ova tema nije samo administrativni sukob između dvije institucije. Ako se potvrdi da rješenja zaista utiču na sistem elektronskih prijava, posljedice bi mogle osjetiti firme, institucije i građani koji zavise od stabilnog budžetskog sistema. Pišite nam u komentarima da li ste već koristili elektronski potpis ili elektronske usluge u BiH.