Bosna i Hercegovina ponovo se našla među zemljama s najzagađenijim zrakom u Europi, pokazuju najnoviji podaci European Environment Agency, koji upozoravaju na ozbiljne posljedice dugotrajne izloženosti opasnim česticama u zraku.
Prema izvješću Evropske agencije za okoliš, pojedine regije Balkana i istočne Europe bilježe neke od najviših koncentracija sitnih PM2.5 čestica, koje se smatraju posebno opasnima jer prodiru duboko u pluća i krvotok te mogu izazvati teške respiratorne i kardiovaskularne bolesti.
Među najpogođenijim područjima u Europi spominju se i gradovi u Bosni i Hercegovini, posebno Sarajevo, ali i industrijske sredine u regiji koje već godinama imaju ozbiljne probleme sa smogom i zagađenjem zraka.
Izvješće navodi kako su stanovnici zemalja jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, među najugroženijima kada je riječ o skraćenju životnog vijeka zbog aerozagađenja. Posebno zabrinjava podatak da se najveći broj izgubljenih godina života bilježi kod osoba starijih od 30 godina koje su godinama izložene zagađenom zraku.
PM2.5 čestice nastaju uglavnom zbog cestovnog prometa, sagorijevanja ugljena i drveta, rada industrijskih postrojenja, cementara i rafinerija, ali i šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da upravo ove čestice predstavljaju jednu od najvećih prijetnji zdravlju stanovništva u urbanim sredinama.
Evropska agencija za okoliš navodi kako je zagađenje zraka i dalje najveći ekološki rizik za stanovnike Europe, čak veći od klimatskih promjena, buke ili hemijskog zagađenja. Tokom 2023. godine u Europi je zabilježeno čak 182.000 smrtnih slučajeva povezanih s dugotrajnom izloženošću zagađenom zraku.
Posebno alarmantni podaci dolaze iz urbanih sredina, gdje je čak 95 posto stanovništva izloženo koncentracijama zagađenja koje su znatno iznad preporuka World Health Organization.
Gradovi u Bosni i Hercegovini posljednjih godina redovno završavaju na listama najzagađenijih gradova svijeta tokom zimskih mjeseci. Tuzla i Zenica također se često suočavaju s gustim smogom, posebno zbog velikog broja individualnih ložišta, zastarjelih vozila i industrijskih postrojenja.
Građani sve češće upozoravaju na probleme s disanjem, alergijama i kroničnim bolestima, dok stručnjaci traže hitne mjere koje bi uključivale modernizaciju grijanja, smanjenje emisija iz industrije i strožiju kontrolu kvalitete zraka.