Rasprava o umirovljenju sa 70 godina u Njemačkoj više nije teorija. Mirovinska komisija razmatra duboke promjene sustava, a izračuni njemačkih medija pokazuju koja bi godišta prva osjetila posljedice nove reforme.
Njemački mirovinski sustav ulazi u fazu ozbiljnih preispitivanja. Na stolu je prijedlog o postupnom podizanju dobi za odlazak u mirovinu sve do 70 godina, što već sada izaziva snažne reakcije javnosti i sindikata.
Riječ je o mjerama koje su već uvrštene u službene rasprave o budućnosti mirovinskog sustava. Milijuni građana mogli bi biti obuhvaćeni promjenama koje bi izravno utjecale na duljinu radnog vijeka i visinu budućih mirovina. Unatoč planiranim reformama, stručnjaci upozoravaju da će i dalje biti potreban dodatni paket mjera kako bi se smanjio rastući jaz u mirovinskom sustavu.
Koja godišta bi prva radila do 70. godine
Član Mirovinske komisije i ekonomski savjetnik već je iznio konkretan model reforme. Prema navodima njemačkih medija, dob za odlazak u mirovinu bila bi vezana uz očekivani životni vijek i postupno bi se povećavala.
Plan predviđa da se od 2031. godine dob za umirovljenje povećava za šest mjeseci svakih deset godina. Prema tim izračunima, granica od 70 godina bila bi dosegnuta tek oko 2091. godine. Ipak, autor prijedloga tvrdi da bi i ranije došlo do pozitivnih učinaka, poput stabilnijih mirovina i nižih stopa doprinosa.
Ako bi se sadašnji tempo povećanja nastavio, odnosno dva mjeseca godišnje, prvi koji bi pravo na redovnu mirovinu stekli sa 70 godina bili bi rođeni 1982. godine. Sva mlađa godišta radila bi još dulje.
Demografija tjera na reforme
Razlozi za ovakve prijedloge leže u nepovoljnim demografskim kretanjima. Trenutno oko 2,1 zaposleni financira jednog umirovljenika, a taj se omjer iz godine u godinu pogoršava. Generacija baby boomera masovno izlazi iz svijeta rada, dok je broj mladih koji uplaćuju doprinose sve manji.
Istodobno, životni vijek stanovništva se produžuje. U Njemačkoj je 2020. godine bilo oko 16,7 milijuna građana starijih od 67 godina, a do 2040. taj bi broj mogao narasti na gotovo 21 milijun. Bez reformi, sustavu prijeti ili snažan rast doprinosa ili smanjenje mirovina, čega se sadašnji umirovljenici posebno pribojavaju.
Dulji rad uz veće poticaje
Rasprave se ne vode samo o dobi za odlazak u mirovinu. U komisiji se razmatra i mogućnost da državni službenici i političari budu uključeni u zakonski mirovinski sustav, kao i visina odbitaka za one koji se odluče umiroviti prije nove granice.
Kako bi se dulji ostanak u svijetu rada učinio prihvatljivijim, spominju se i izdašni financijski poticaji za one koji rade i nakon 70. godine života. Cilj je, prema navodima stručnjaka, pronaći model koji će dulji rad učiniti atraktivnim, a sustav dugoročno održivim.
Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) već je najavio da želi provesti mirovinsku reformu do kraja 2026. godine, dok bi prvi zaključci Mirovinske komisije mogli biti poznati već na proljeće.