Njemačka već godinama važi za jednu od zemalja sa najrazvijenijim sistemom socijalne zaštite u Europi. Građani i stranci koji legalno žive i rade u ovoj zemlji mogu ostvariti različite vrste pomoći i naknada u slučaju nezaposlenosti, bolesti, niskih primanja, roditeljstva ili starosti.
Posebno interesovanje za ova prava pokazuju državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regiona koji žive i rade u Njemačkoj. Iako mnogi vjeruju da je dovoljno samo prijaviti boravak kako bi se ostvarilo pravo na socijalnu pomoć, stvarnost je znatno složenija.
Najpoznatiji oblik pomoći je Bürgergeld, koji je zamijenio nekadašnji sistem poznat kao Hartz IV. Ova naknada namijenjena je osobama koje mogu raditi, ali nemaju dovoljno prihoda za osnovne životne troškove. Pravo na Bürgergeld mogu ostvariti nezaposlene osobe, ali i zaposleni čija primanja nisu dovoljna za pokrivanje troškova života.
Prilikom odlučivanja o zahtjevu nadležne službe provjeravaju prihode svih članova domaćinstva, visinu stanarine, štednju i drugu imovinu. Pored osnovne mjesečne naknade, korisnicima se pod određenim uslovima mogu pokrivati i troškovi stanovanja te grijanja.
Osobe koje su ostale bez posla nakon što su prethodno radile i uplaćivale doprinose imaju pravo na naknadu za nezaposlene poznatu kao Arbeitslosengeld I. Ova pomoć zavisi od ranijih primanja i radnog staža. U većini slučajeva iznosi oko 60 posto prethodne neto plate, odnosno oko 67 posto za osobe koje imaju djecu.
Porodice sa djecom mogu ostvariti nekoliko vrsta pomoći. Najpoznatija je dječiji doplatak Kindergeld koji se isplaćuje za svako dijete. Pravo na ovu naknadu uglavnom traje do punoljetstva djeteta, a može biti produženo tokom školovanja ili studiranja.
Pored toga, porodice sa nižim primanjima mogu ostvariti i dodatak za djecu poznat kao Kinderzuschlag. Ova pomoć namijenjena je domaćinstvima koja rade, ali njihova primanja nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova života.
Veliki broj građana koristi i pomoć za stanovanje poznatu kao Wohngeld. Ova naknada namijenjena je osobama sa nižim prihodima koje nisu korisnici Bürgergelda. Visina pomoći zavisi od prihoda domaćinstva, broja članova porodice, visine stanarine i mjesta stanovanja.
Roditelji nakon rođenja djeteta mogu ostvariti pravo na Elterngeld, odnosno roditeljsku naknadu. Cilj ove pomoći je omogućiti roditeljima da više vremena provedu sa novorođenčetom bez velikog finansijskog opterećenja. Visina naknade uglavnom se obračunava na osnovu ranijih prihoda roditelja.
U slučaju duže bolesti radnici imaju pravo na Krankengeld, odnosno naknadu za bolovanje. Nakon isteka perioda tokom kojeg poslodavac isplaćuje platu, isplatu preuzima zdravstveno osiguranje. Ova naknada može se isplaćivati više od godinu dana, zavisno od zdravstvenog stanja korisnika.
Njemački sistem socijalne zaštite predviđa i pomoć za osobe kojima je potrebna dugotrajna njega. Kroz sistem Pflegegeld finansijski se pomažu osobe koje zbog bolesti ili starosti ne mogu samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti. Visina pomoći zavisi od procijenjenog stepena potrebe za njegom.
Poseban oblik socijalne zaštite predstavlja Grundsicherung, pomoć namijenjena penzionerima sa veoma niskim primanjima i osobama koje zbog trajnih zdravstvenih problema nisu sposobne za rad. Ova pomoć pokriva osnovne životne troškove, uključujući troškove stanovanja i grijanja.
Pored redovnih naknada, moguće je ostvariti i jednokratne pomoći za opremanje stana, kupovinu osnovnog namještaja, opremu za novorođenče ili druge hitne životne potrebe.
Važno je naglasiti da stranci ne ostvaruju automatski pravo na sve vrste pomoći. Pravo zavisi od vrste boravišne dozvole, dužine boravka u Njemačkoj, radnog statusa i drugih okolnosti. Osobe koje imaju stalni boravak ili uredan radni odnos uglavnom imaju ista socijalna prava kao i njemački državljani.
Njemačke institucije posljednjih godina provode sve detaljnije kontrole. Prilikom podnošenja zahtjeva provjeravaju se bankovni računi, prihodi iz Njemačke i inostranstva, nekretnine, štednja i druga imovina. Prikrivanje podataka može dovesti do obaveze vraćanja primljene pomoći, visokih novčanih kazni pa čak i krivične odgovornosti.
Zbog čestih izmjena propisa i različitih pravila u pojedinim saveznim pokrajinama, stručnjaci savjetuju da se prije podnošenja zahtjeva građani informišu kod nadležnog Jobcentra, Familienkasse ili lokalnih socijalnih službi kako bi utvrdili koja prava mogu ostvariti u skladu sa svojom porodičnom i finansijskom situacijom.