Slovenija priprema zakonske promjene koje bi mogle značajno utjecati na način odijevanja i ponašanja na javnim mjestima. Prema najnovijem prijedlogu, osobama koje prekriju lice toliko da ih nije moguće prepoznati prijetile bi novčane kazne, a u određenim okolnostima one bi mogle iznositi čak 5.000 eura.
Riječ je o izmjenama Zakona o zaštiti javnog reda i mira koje priprema slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Nova pravila odnosila bi se na sve osobe koje borave na javnim površinama, uključujući slovenačke državljane, strane radnike, turiste i ostale posjetioce.
Prema prvobitnom prijedlogu, za potpuno prekrivanje lica bila je predviđena kazna od 100 do 200 eura. Međutim, ministar unutrašnjih poslova Franci Matoz potvrdio je 2. novembra da je prijedlog u međuvremenu pooštren.
Prema novoj verziji, novčana kazna za prekrivanje lica koje onemogućava prepoznavanje osobe iznosila bi od 200 do 600 eura. Znatno strožije sankcije, od 1.500 do 5.000 eura, bile bi predviđene za osobe koje učestvuju u nasilnim radnjama sa zakrivenim licem.
Važno je naglasiti da navedene kazne još nisu na snazi jer se radi o zakonskom prijedlogu koji tek treba proći propisanu proceduru.
Glavni cilj izmjena, kako objašnjavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova, jeste omogućiti policiji jednostavnije utvrđivanje identiteta osoba na javnim mjestima, posebno u situacijama kada postoji sumnja na izvršenje krivičnih djela ili narušavanje javnog reda.
Predložena pravila ne odnose se isključivo na određenu vrstu odjeće. Presudno bi bilo može li se osobi vidjeti dovoljno lica da je moguće prepoznati.
To je otvorilo i pitanje nošenja šalova, kapa i drugih zimskih odjevnih predmeta, posebno tokom hladnijih mjeseci.
Ministar Matoz objasnio je da cilj nije kažnjavanje građana koji se na uobičajen način štite od hladnoće. Ipak, prema predloženom zakonskom rješenju, presudno bi bilo koliko je lice zaklonjeno, pa će konačan tekst zakona i način njegove primjene biti posebno važni.
Određeni izuzeci već su predviđeni. Prekrivanje lica bilo bi dopušteno kada je to opravdano zdravstvenim razlozima, prirodom posla, sportskim aktivnostima te tokom kulturnih, umjetničkih i tradicionalnih događaja.
Posebnu pažnju javnosti izazvala je činjenica da među izuzecima nisu navedeni vjerski razlozi.
Ukoliko predložene odredbe budu usvojene u sadašnjem obliku, zabrana bi se odnosila i na nošenje burke ili nikaba kada takva odjeća onemogućava prepoznavanje lica.
S druge strane, obična marama koja pokriva kosu, ali ostavlja lice otkrivenim, ne bi sama po sebi predstavljala kršenje predloženih pravila.
Ovakvo zakonsko rješenje izazvalo je reakcije Islamske zajednice u Sloveniji, iz koje upozoravaju da bi propisi mogli posebno pogoditi muslimanke koje nose odjeću povezanu s njihovim vjerskim uvjerenjima.
Predstavnici Islamske zajednice smatraju problematičnim to što zakon dopušta prekrivanje lica u određenim kulturnim i tradicionalnim okolnostima, dok vjerski razlozi nisu posebno prepoznati.
Ministar Matoz odbacuje tvrdnje da je cilj izmjena ograničavanje vjerskih sloboda. Prema njegovom objašnjenju, pravilo bi se jednako primjenjivalo na sve osobe, bez obzira na porijeklo, nacionalnost ili vjeroispovijest.
Slovenačke vlasti kao jedan od razloga za donošenje novih propisa navode i sigurnosne izazove povezane s nasilnim demonstracijama u pojedinim evropskim državama.
Matoz smatra da osobe koje tokom nasilnih incidenata skrivaju lice otežavaju policiji naknadno utvrđivanje identiteta, posebno kada se za identifikaciju koriste snimci nadzornih kamera.
Zbog toga je u novoj verziji prijedloga predviđena znatno veća kazna za nasilno ponašanje kada počinilac istovremeno skriva lice.
Prijedlog je izazvao različite reakcije i među političkim predstavnicima. Dio njih smatra da će nova pravila doprinijeti sigurnosti, dok protivnici upozoravaju na mogućnost ograničavanja građanskih prava i slobode okupljanja.
U slovenačkom parlamentu već je pokrenuta i inicijativa za održavanje savjetodavnog referenduma o zabrani prekrivanja lica na javnim mjestima. Među njenim pokretačima nalaze se predstavnici nekoliko političkih stranaka, uključujući SDS i NSi.
Slovenija bi se eventualnim usvajanjem ovakvih mjera pridružila evropskim državama koje već imaju određena ograničenja prekrivanja lica u javnosti.
Slične zabrane postoje u Francuskoj, Belgiji, Austriji, Danskoj i Švicarskoj, iako se pravila, izuzeci i visina novčanih kazni razlikuju od države do države.
Predložene izmjene mogle bi biti značajne i za brojne državljane Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Sloveniji ili kroz nju putuju prema drugim evropskim državama.
Prema trenutno dostupnim informacijama, konačan datum eventualnog početka primjene novih pravila još nije utvrđen. Zakonski prijedlog nalazi se u proceduri, a prije njegovog stupanja na snagu moguće su dodatne izmjene predviđenih kazni i izuzetaka.

