Slovenija je u prva tri mjeseca 2026. godine ponovno zabilježila rast broja stanovnika, ali iza tog povećanja krije se demografski trend koji je već godinama sve izraženiji. Broj slovenskih državljana nastavlja se smanjivati, dok istovremeno raste broj stranih državljana koji žive i rade u zemlji.
Prema najnovijim podacima slovenskog Statističkog ureda, Slovenija je 1. aprila 2026. imala ukupno 2.136.385 stanovnika. To je 1.278 stanovnika više nego početkom godine.
Međutim, broj slovenskih državljana u istom je periodu smanjen za gotovo 2.000, dok je broj stranih državljana porastao za približno 3.300. Stranci sada predstavljaju 10,7 posto ukupnog stanovništva Slovenije.
Drugim riječima, približno svaki deveti stanovnik Slovenije nema slovensko državljanstvo.
Broj stranaca posljednjih godina konstantno raste
Trend se posebno jasno vidi kada se aktualni podaci usporede s prethodnim godinama.
Početkom 2024. godine u Sloveniji su živjela 203.273 strana državljana i činili su 9,6 posto stanovništva. Početkom 2026. njihov broj već je bio veći od 224.000, a udio je dosegnuo 10,5 posto.
Samo tri mjeseca kasnije udio je porastao na 10,7 posto.
Istovremeno se događa suprotan proces kod slovenskih državljana. Tokom cijele 2025. njihov se broj smanjio za oko 5.200, dok se broj stranih državljana povećao za gotovo 9.500.
Bez doseljavanja bi tako ukupan broj stanovnika Slovenije padao.
U Sloveniji već devet godina više ljudi umire nego što se rađa
Jedan od glavnih razloga zbog kojih Slovenija sve više ovisi o migracijama nalazi se u prirodnom kretanju stanovništva.
Tokom 2025. godine u zemlji je rođeno 16.961 dijete, dok su umrle 21.223 osobe. To znači da je prirodni pad stanovništva iznosio 4.262 osobe.
Slovenija je već devetu godinu zaredom zabilježila više umrlih nego rođenih.
Istovremeno je migracijski saldo ostao pozitivan. U Sloveniju su se tokom 2025. doselile 30.854 osobe, dok ih se 22.335 odselilo. Zemlja je tako migracijama dobila dodatnih 8.519 stanovnika.
Kod stranih državljana razlika je bila još izraženija – u Sloveniju se doselilo gotovo 9.500 stranaca više nego što ih je zemlju napustilo.
Kod slovenskih državljana situacija je bila obrnuta. Iz Slovenije se iselilo 978 slovenskih državljana više nego što ih se vratilo.
Strani radnici postaju jedan od ključnih dijelova slovenske ekonomije
Demografske promjene posebno su vidljive na tržištu rada.
Slovensko gospodarstvo već godinama ima problem s nedostatkom radnika, posebno u građevinarstvu, proizvodnji, transportu, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima koje ovise o velikom broju zaposlenih.
Zbog toga raste zapošljavanje stranaca.
Prema registriranim podacima, strani državljani su sredinom 2025. činili više od 16 posto zaposlenih u Sloveniji kada se iz statistike izuzmu poljoprivrednici.
Još zanimljiviji podatak odnosi se na ljude koji su tokom 2025. prvi put dobili posao u Sloveniji.
Takvih je bilo oko 34.200, a među njima je bilo približno 18.300 stranih državljana i oko 15.900 slovenskih državljana. To znači da su stranci činili većinu osoba koje su prvi put ušle na slovensko tržište rada.
Radnici iz BiH daleko najbrojniji među strancima
Za građane Bosne i Hercegovine posebno je važna struktura stranih radnika u Sloveniji.
Među zaposlenim stranim državljanima daleko su najbrojniji upravo državljani BiH. Prema podacima iz 2025. godine, u Sloveniji je bilo zaposleno više od 71.000 državljana Bosne i Hercegovine.
Iza njih slijede državljani Srbije s približno 16.800 zaposlenih, Kosova s oko 15.600, Hrvatske s približno 10.600 te Sjeverne Makedonije s gotovo 10.000 zaposlenih.
Slovenski Zavod za zapošljavanje navodi da zbog izraženog nedostatka radne snage poslodavci i dalje veliki dio zaposlenih pronalaze na području država bivše Jugoslavije, prije svega Bosne i Hercegovine i Srbije. Posljednjih godina raste i broj radnika koji u Sloveniju dolaze iz azijskih zemalja.
Demografija Slovenije sve više ovisi o migracijama
Najnoviji podaci tako nastavljaju trend koji je već nekoliko godina vrlo jasan. Slovenija ima nizak broj rođenih, stanovništvo stari, broj slovenskih državljana opada, a potrebe gospodarstva za radnicima ostaju velike.
Dok je početkom 2024. manje od deset posto stanovnika Slovenije imalo strano državljanstvo, u aprilu 2026. taj je udio već dosegnuo 10,7 posto.
Nastavi li se sadašnji trend, uloga doseljenika u slovenskom društvu i gospodarstvu postajat će još značajnija, posebno jer domaće stanovništvo prirodnim putem već godinama bilježi pad, a poslodavci istovremeno teško pronalaze dovoljan broj radnika na domaćem tržištu.