Više desetina hiljada stranaca koji godinama žive i rade u Sloveniji moglo bi ostati bez prava glasa na lokalnim izborima. Promjena se odnosi na državljane zemalja koje nisu članice Evropske unije, među kojima je veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih država zapadnog Balkana.
Slovenski parlament je još 15. juna 2026. usvojio izmjene Zakona o lokalnim izborima kojima se ukida aktivno biračko pravo državljanima trećih država sa stalnim prebivalištem u Sloveniji. Zakon, međutim, još nije stupio na snagu zbog pokrenutog referendumskog postupka.
Zbog toga trenutno nije moguće sa sigurnošću tvrditi hoće li se promjena primjenjivati već na lokalnim izborima zakazanim za 15. novembar 2026. Konačan odgovor zavisit će od razvoja referendumskih i pravnih postupaka tokom septembra i oktobra.
Promjena se ne odnosi na sve strance
Ključna razlika odnosi se na državljanstvo. Državljani Slovenije i građani drugih članica Evropske unije nisu obuhvaćeni predloženim ukidanjem prava glasa.
Promjena pogađa državljane takozvanih trećih država. To su ljudi koji nemaju slovensko niti državljanstvo neke druge članice Evropske unije, ali imaju dozvolu stalnog boravka i prijavljeno stalno prebivalište u Sloveniji.
Prema dosadašnjim pravilima, takvi stranci imaju pravo glasati na lokalnim izborima u općini u kojoj imaju stalno prebivalište. Ne radi se o izborima za slovenski parlament, nego o lokalnim izborima za općinske organe i gradonačelnike.
Državljani drugih članica EU imaju šira prava koja proizlaze i iz evropskog zakonodavstva. Nova slovenska promjena zato je usmjerena upravo prema državljanima država izvan Evropske unije.
Više od 100.000 ljudi moglo bi biti pogođeno
Prema podacima koji su objavljeni tokom rasprave o zakonu, riječ je o više od 100.000 potencijalnih birača. Ombudsman Slovenije ranije je upozorio da bi promjena mogla zahvatiti biračko pravo više od 100.000 stanovnika.
Pojedini slovenski izvori navode da se u biračkoj evidenciji nalazi gotovo 104.000 državljana trećih država. Samo na području Ljubljane riječ je o približno 22.000 ljudi.
Među njima su i brojni državljani Bosne i Hercegovine koji već godinama imaju stalni boravak u Sloveniji. Mnogi tamo rade, plaćaju poreze, imaju porodice i svakodnevno koriste usluge lokalnih zajednica.
Pravo glasa na lokalnim izborima takvi stanovnici u Sloveniji imaju više od dvije decenije. Upravo zato je pokušaj ukidanja tog prava izazvao snažnu političku i pravnu raspravu.
Zakon je usvojen, ali još nije stupio na snagu
Državni zbor Slovenije je 15. juna izmjene prihvatio sa 47 glasova za i 32 protiv. Za zakon su glasali predlagatelji i njihovi saveznici, dok su opozicione stranke promjenama protivile.
Nakon usvajanja zakona pokrenuta je inicijativa za zakonodavni referendum. Sama referendumska inicijativa zadržala je stupanje zakona na snagu, pa se trenutno i dalje primjenjuje postojeća uredba prema kojoj državljani trećih zemalja sa stalnim prebivalištem imaju pravo glasa.
Od 1. septembra do 5. oktobra 2026. prikupljat će se potpisi za raspisivanje zakonodavnog referenduma. Potrebno je prikupiti najmanje 40.000 ovjerenih potpisa birača.
Ako dovoljan broj potpisa bude prikupljen, referendum bi se prema sadašnjoj vremenskoj računici mogao održati tek nakon lokalnih izbora. U tom slučaju bi, prema tumačenju slovenskog Ministarstva, na izborima 15. novembra važila sadašnja pravila.
Još jedan referendum zakazan za 11. oktobar
Situaciju dodatno komplicira odluka slovenskog parlamenta od 25. augusta. Poslanici su podržali raspisivanje posebnog savjetodavnog referenduma o pitanju biračkog prava državljana trećih država.
Prema odluci parlamenta, građani bi se 11. oktobra trebali izjasniti o tome trebaju li pravo glasa na lokalnim izborima imati slovenski državljani i državljani drugih članica Evropske unije, ali ne i državljani trećih zemalja.
Za raspisivanje su glasala 47 poslanika, 35 ih je bilo protiv, dok je jedan poslanik bio suzdržan. Dio opozicije i pravnih stručnjaka problematizira savjetodavni referendum jer je parlament o istom pitanju već donio zakon u junu.
Državna izborna komisija pritom ima drugačije tumačenje mogućnosti primjene novih pravila već u novembru. Direktor službe DVK-a Igor Zorčič smatra da se pravila izbornog procesa ne bi trebala mijenjati nakon što su lokalni izbori već raspisani.
Lokalni izbori održat će se 15. novembra 2026., a izborni rokovi počinju teći 7. septembra. Zbog toga Zorčič smatra da bi državljani trećih država sa stalnim prebivalištem trebali moći glasati i na ovogodišnjim izborima, čak i ako bi nova zakonska odredba kasnije stupila na snagu.