SAD prijeti sankcijama svima koji posluju s Iranom: Washington najavio veliki ekonomski udar
Sjedinjene Američke Države dodatno pojačavaju ekonomski pritisak na Iran. Washington sada upozorava i države, kompanije i finansijske institucije koje nastave poslovati s Teheranom.
Američki ministar finansija Scott Bessent predstavio je u ponedjeljak novu fazu američke politike prema Iranu. Cilj je, prema njegovim riječima, presjeći gotovo sve izvore prihoda iranske ekonomije.
Njemački mediji ovu temu prate s velikom pažnjom. Tagesschau ju je u ponedjeljak navečer svrstao među svoje najčitanije vijesti.
Washington najavljuje i takozvane sekundarne sankcije. One bi mogle pogoditi firme i institucije iz drugih država ako nastave određene poslovne odnose s Iranom.
Ipak, važan detalj još nije poznat. SAD nije objavio kada će sve najavljene mjere početi primjenjivati.
Pet sektora pod posebnim nadzorom
Prema informacijama koje prenose Tagesschau, WELT i Die Zeit, američke mjere posebno ciljaju pet područja.
Riječ je o digitalnoj imovini, tehnologiji, zlatu, avijaciji i pomorskom prometu.
Američko Ministarstvo finansija istovremeno je sankcioniralo gotovo 60 kompanija, osoba i brodova povezanih s Iranom.
Poseban fokus ostaje na prihodima od nafte. Oni su godinama jedan od najvažnijih izvora novca za iransku ekonomiju.
Bessent je novu fazu pritiska opisao izrazom „ekonomski D-Day“. Washington želi maksimalno ograničiti pristup Irana međunarodnim finansijama i trgovini.
Američki ministar najavio je i dodatne mjere protiv finansijskih institucija. Posebno su ugrožene one koje Washington optuži za pranje novca u korist Irana.
Takve institucije mogle bi izgubiti pristup američkom dolarskom sistemu.
To bi predstavljalo ozbiljan problem za međunarodno poslovanje. Velik dio globalne trgovine i dalje zavisi od dolara i američkog finansijskog sistema.
Na udaru mogu biti i trgovinski partneri Irana
Washington nije objavio listu država kojima neposredno prijete nove sankcije.
Međutim, među najvećim trgovinskim partnerima Irana nalaze se Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska.
Zbog toga njemački mediji posebno prate reakciju Pekinga.
Kina je najveći kupac iranske nafte. Američke vlasti već duže pokušavaju ograničiti taj trgovinski kanal.
Ipak, Reuters navodi da Washington zasad nije sankcionirao najveće kineske finansijske institucije koje bi mogle biti povezane s tim poslovima.
Američka administracija očito pokušava pronaći ravnotežu. Želi dodatno pritisnuti Iran, ali istovremeno želi izbjeći ozbiljan poremećaj globalnog finansijskog sistema.
Ujedinjeni Arapski Emirati su, prema Tagesschauu, već najavili obustavu trgovinskih odnosa i finansijskih transakcija s Iranom do daljnjeg.
Washington šalje upozorenje drugim državama
Bessent je jasno poručio da Washington više ne želi države koje pokušavaju ostati između dvije strane.
Američki predstavnici trenutno razgovaraju s međunarodnim partnerima. Od njih traže da smanje ili prekinu određene ekonomske veze s Teheranom.
Ipak, još nema jasnog roka.
Također nije precizirano koje će sankcije pogoditi državu ili kompaniju koja nastavi poslovanje s Iranom.
Prema procjeni dopisnice ARD-a iz Washingtona, jedna od najtežih mogućih mjera bio bi gubitak pristupa američkom finansijskom sistemu.
Takva odluka mogla bi imati mnogo veće posljedice od klasične zabrane trgovine.
Iran godinama zaobilazi sankcije
Američke sankcije protiv Irana nisu novost. Washington ih koristi već desetljećima.
Posebno su pogođeni naftni sektor, finansije i strukture povezane s iranskom Revolucionarnom gardom.
Međutim, Iran je tokom godina razvio različite načine zaobilaženja ograničenja.
Njemački Tagesschau navodi korištenje paravan-kompanija i promjene zastava na tankerima. Iran je na taj način nastavljao dio trgovine uprkos međunarodnim sankcijama.
Washington sada pokušava zatvoriti i te kanale.
Američko Ministarstvo finansija tvrdi da je identificiralo brojne posrednike i mreže korištene za prodaju iranske nafte i zaobilaženje sankcija.
Iran odbacuje američke prijetnje
Teheran tvrdi da novi američki pritisak neće postići željeni rezultat.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammed Bagher Ghalibaf izjavio je da trgovinski partneri Irana ne pridaju veliki značaj američkim prijetnjama.
Iran je prethodnih dana također upozorio druge države da ne podržavaju američke ekonomske mjere.
Time se dodatno povećava pritisak na zemlje koje imaju važne ekonomske odnose i sa SAD-om i s Iranom.
Važna je i situacija u Hormuškom tjesnacu
Ekonomski sukob direktno je povezan i sa situacijom u Hormuškom tjesnacu.
Riječ je o jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za transport nafte i plina.
Promet kroz to područje već je ozbiljno poremećen. Zbog toga su cijene energije ostale visoke i na međunarodnom tržištu.
Upravo zato nova američka politika ne pogađa samo Iran.
Daljnje širenje sankcija moglo bi utjecati na trgovinu, transport, cijene nafte i poslovanje velikih međunarodnih kompanija.
Washington sada pokušava ekonomski izolirati Teheran. Međutim, ostaje otvoreno pitanje koliko će država biti spremno potpuno prekinuti poslovne veze s Iranom.