Američki interes za Bosnu i Hercegovinu sve više se pomjera sa pomoći i donacija na velike infrastrukturne i energetske projekte. Najviše pažnje privlači Južna plinska interkonekcija, projekat koji bi BiH povezao s hrvatskim LNG terminalom na Krku.
Bosna i Hercegovina mogla bi ući u novu fazu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj fokus više nije samo na političkoj podršci i razvojnoj pomoći, nego na velikim poslovnim ulaganjima. Prema javno dostupnim informacijama, u centru pažnje su energetski projekti, aerodromi, autoceste i šira infrastruktura.
Najvažniji projekat koji se trenutno spominje jeste Južna plinska interkonekcija. Riječ je o plinovodu koji bi BiH povezao s Hrvatskom i omogućio pristup ukapljenom plinu preko LNG terminala na Krku. Reuters je ranije objavio da je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy najavila ulaganje od oko 1,5 milijardi eura u ovaj projekat.
Zašto je plinovod politički i ekonomski važan
Južna plinska interkonekcija ne bi bila samo građevinski projekat. Njena ključna važnost je u tome što bi BiH dobila alternativni pravac snabdijevanja plinom i smanjila zavisnost od postojećih ruta. Radio Slobodna Evropa je objavila da je cilj projekta povezivanje BiH s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku.
Za građane bi ovakvi projekti mogli značiti stabilnije snabdijevanje energentima, veći interes stranih investitora i potencijalno nova radna mjesta. Ipak, to ne znači da su svi detalji već dogovoreni niti da će projekti biti brzo realizovani.
EU upozorava na pravila i transparentnost
Oko američkog uključivanja u energetske projekte postoje i otvorena pitanja. Radio Free Europe je ranije objavio da je Evropska unija upozorila BiH da bi davanje ključne uloge privatnoj američkoj kompaniji moglo otvoriti pitanja usklađenosti s evropskim pravilima i pristupom sredstvima iz Brisela.
Zato je najvažnije razlikovati najave od završenih odluka. Američki interes za BiH jeste vidljiv, ali realizacija zavisi od institucija, zakona, međudržavnih sporazuma, finansijskih modela i političkog dogovora unutar zemlje.
Ako se najavljeni projekti pokrenu, BiH bi mogla dobiti jednu od najvećih investicijskih prilika u posljednjim godinama. Pitanje je samo hoće li zemlja uspjeti iskoristiti interes velikih partnera na način koji donosi korist građanima, a ne nove političke blokade. Šta vi mislite, mogu li ovakva ulaganja zaista promijeniti BiH?