Godinama su kineska preuzimanja njemačkih kompanija izazivala burne rasprave u Njemačkoj. Dok su jedni upozoravali da zemlja rasprodaje svoju industriju i vrijedna tehnološka znanja, drugi su tvrdili da strani kapital može donijeti nova ulaganja, očuvati radna mjesta i otvoriti pristup velikom kineskom tržištu.
Najveći val kineskih investicija zabilježen je 2016. godine, kada su kineski investitori preuzeli ili stekli većinske udjele u 68 njemačkih kompanija. Poseban interes pokazivali su za proizvođače iz strojarske industrije, automobilskog sektora i elektrotehnike, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog mogućeg odlaska njemačke tehnologije u inozemstvo.
Deset godina kasnije pojavili su se i prvi opsežniji podaci koji pokazuju što se zapravo dogodilo s tim kompanijama. Analizu poslovanja gotovo 50 njemačkih firmi s kineskim većinskim vlasnicima proveo je ekonomski magazin Plusminus njemačkog javnog servisa ARD.
Rezultati pokazuju da se najcrnje prognoze nisu ostvarile. Prosječni prihodi analiziranih kompanija pet godina nakon preuzimanja bili su oko šest posto veći nego u godini kada su kineski investitori ušli u vlasništvo. Istovremeno nije zabilježeno masovno gašenje radnih mjesta niti veliko premještanje proizvodnje iz Njemačke.
Iako je pandemija koronavirusa privremeno usporila poslovanje mnogih kompanija, broj zaposlenih se nakon oporavka gospodarstva vratio na razinu prije preuzimanja, a u pojedinim slučajevima čak i porastao.
Dio kompanija koje su sudjelovale u istraživanju naveo je da su zahvaljujući kineskim vlasnicima dobile lakši pristup azijskim tržištima, dodatna ulaganja i mogućnost širenja poslovanja. S druge strane, pitanje zaštite tehnologije i strateški važnih industrija i dalje ostaje tema rasprava u Njemačkoj i Europskoj uniji.
Stručnjaci ističu da rezultati pokazuju kako ne postoji jednostavan odgovor na pitanje jesu li kineska preuzimanja bila dobra ili loša za njemačko gospodarstvo. Dok su neke kompanije ostvarile rast i dodatni razvoj, druge su se suočavale s izazovima koji nisu nužno bili povezani s promjenom vlasništva, već s globalnim gospodarskim kretanjima.
Posljednjih godina rasprava se dodatno promijenila zbog sve izraženijih geopolitičkih napetosti između Zapada i Kine. Danas se mnogo više pažnje posvećuje sigurnosnim i strateškim aspektima stranih ulaganja nego što je to bio slučaj prije deset godina, pa njemačke vlasti znatno pažljivije razmatraju preuzimanja kompanija koje raspolažu važnim tehnologijama ili posluju u sektorima od posebnog nacionalnog interesa.