Europa početkom kolovoza 2026. prolazi kroz jednu od ozbiljnijih epizoda niskih vodostaja posljednjih godina. Dugotrajna suša, vrlo visoke temperature i nedostatak obilnijih padalina doveli su Rajnu, Dunav i Elbu do povijesno niskih razina na pojedinim mjernim postajama. Posljedice se više ne vide samo na isušenim obalama i pješčanim sprudovima – problemi se osjećaju u teretnom prometu, industriji, energetici i turizmu.
Na pojedinim dijelovima Rajne i Elbe već su dosegnuti ili srušeni raniji rekordi, dok je stanje na Dunavu posebno ozbiljno u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Rajna pala ispod rekorda iz 2018. godine
Jedna od najkritičnijih točaka nalazi se kod njemačkog Kauba, važnog mjesta za praćenje uvjeta plovidbe Rajnom. Vodostaj je početkom kolovoza pao na svega 24 centimetra prema lokalnoj mjernoj skali, čime je premašena odnosno oborena prethodna najniža vrijednost od 25 centimetara zabilježena 2018. godine.
Važno je naglasiti da tih 24 centimetra ne predstavlja stvarnu dubinu Rajne, već vrijednost očitanu u odnosu na referentnu nulu vodomjera.
Rekordno niski vodostaji zabilježeni su i na drugim mjestima uz Rajnu, uključujući Andernach, Worms, Remagen, Köln, Düsseldorf i Duisburg. Posebno zabrinjava što se ovako ekstremne vrijednosti pojavljuju već početkom kolovoza, dok se najveći problemi s niskim vodostajem tradicionalno češće javljaju krajem ljeta i početkom jeseni.
Teretni brodovi prevoze samo dio uobičajenog tereta
Rajna je jedna od najvažnijih gospodarskih prometnica u Europi. Njome se prevoze nafta i derivati, ugljen, kemikalije, žitarice, rude i drugi proizvodi potrebni velikim industrijskim pogonima.
Kada vodostaj padne, brodovi ne moraju nužno potpuno stati, ali mogu primiti znatno manje tereta. Već tijekom srpnja pojedini brodovi kod Kauba mogli su prevoziti tek oko petine uobičajenog kapaciteta. To znači da je za istu količinu robe potrebno angažirati više plovila, a cijena prijevoza raste.
Nizak vodostaj već je pogodio i trajektni promet. Pojine veze na Rajni potpuno su obustavljene, dok su na drugim prijelazima uvedena ograničenja mase i broja vozila koja se mogu prevesti.
Dunav stvara ozbiljne probleme od Hrvatske do Rumunjske
Možda još dramatičnije posljedice niskog vodostaja trenutačno se vide na Dunavu. U Hrvatskoj i Srbiji povlačenje vode otkrilo je dijelove riječnog dna i desetljećima skrivene olupine brodova.
Kod Lovasa u Hrvatskoj ponovno je postala vidljiva olupina mađarskog teretnog broda koji je potonuo 1937. godine, dok su u Srbiji iz vode izronile i olupine njemačkih brodova iz Drugog svjetskog rata.
Problem više nije samo vizualan. U Srbiji su teglenice i tankeri na Dunavu zbog niskog vodostaja radili s približno 30 do 40 posto kapaciteta. Zbog toga je tijekom srpnja ostvareno samo oko 25 posto planiranog mjesečnog uvoza goriva riječnim putem, što je prisililo vlasti da poduzmu dodatne mjere za očuvanje sigurnosti opskrbe.
Nizak Dunav ugrožava i proizvodnju električne energije
Dunav je iznimno važan i energetskom sektoru jer se njegova voda koristi za hlađenje velikih elektrana.
U Mađarskoj je zbog ekstremno niskog vodostaja proizvodnja nuklearne elektrane Paks drastično smanjena, a postrojenje je u jednom trenutku radilo s tek nešto više od deset posto kapaciteta. Vlasti su građane i kompanije pozvale na smanjenje potrošnje električne energije tijekom najopterećenijih sati.
Problemi su posebno ozbiljni i u Rumunjskoj, gdje je nizak Dunav pogodio nuklearnu elektranu Cernavodă. Rumunjske vlasti morale su poduzimati izvanredne zahvate kako bi osigurale dovoljnu količinu vode za hlađenje postrojenja. Krajem srpnja protok Dunava na rumunjskoj granici bio je oko 1.650 kubičnih metara u sekundi, nasuprot srpanjskom prosjeku od približno 4.750 kubičnih metara.
Elba dosegnula povijesni minimum
Alarmantno je i stanje na Elbi. Na mjernoj postaji Magdeburg-Strombrücke početkom kolovoza izmjereno je samo 45 centimetara, čime je dosegnut povijesni minimum koji je posljednji put zabilježen tijekom ekstremno sušnog ljeta 2019. godine. Prognoze su čak ukazivale na mogućnost dodatnog pada prema 40 centimetara.
Problemi na Elbi traju već tjednima. Zbog preniskog vodostaja gospodarski isplativa teretna plovidba na Gornjoj Elbi od Češke prema Magdeburgu praktično je zaustavljena, a očekuje se da bi ograničenja mogla potrajati sve do rujna. Nizak vodostaj pogodio je i turističku plovidbu u Dresdenu, gdje su pojedine linije prema Meissenu i Bad Schandauu otkazane.
Iza ekstremno niskih vodostaja stoji kombinacija dugotrajnog manjka padalina i visokih temperatura koje povećavaju isparavanje. Njemačka Savezna agencija za hidrologiju upozorava da klimatske projekcije za velike europske riječne slivove ukazuju na povećanje učestalosti i trajanja epizoda niskih vodostaja tijekom ovog stoljeća.