Ljetni odmor u Bosni i Hercegovini za veliki broj ljudi koji rade u Njemačkoj traje nekoliko sedmica, ali bolest ili povreda mogu potpuno promijeniti planove. U takvoj situaciji nije dovoljno samo otići liječniku i po povratku u Njemačku donijeti potvrdu. Njemačko radno pravo propisuje posebne obaveze za zaposlene koji postanu nesposobni za rad dok se nalaze u inozemstvu.
Na ovu temu je 14. augusta 2026. ponovo upozorio i njemački stručni portal Haufe, navodeći da radnici koji se razbole u inozemstvu moraju poštovati posebna pravila prema poslodavcu i, ako su članovi zakonskog zdravstvenog osiguranja, prema svojoj Krankenkasse.
Za naše ljude posebno je važna činjenica da potvrda liječnika iz BiH nije uključena u standardni njemački sistem elektronskog bolovanja eAU, pa se ne treba oslanjati na pravilo koje vrijedi kada bolovanje otvori liječnik u Njemačkoj.
Poslodavca morate obavijestiti odmah
Njemački Zakon o nastavku isplate plaće, Entgeltfortzahlungsgesetz, u članu 5 propisuje da zaposleni mora bez odlaganja obavijestiti poslodavca o nesposobnosti za rad i njenom očekivanom trajanju. Ako se radnik u trenutku nastanka bolovanja nalazi u inozemstvu, obaveze su još preciznije.
Radnik koji se, primjerice, nalazi na godišnjem odmoru u BiH mora poslodavcu što je moguće brže javiti da je nesposoban za rad, koliko se očekuje da će bolovanje trajati te adresu na kojoj boravi u BiH. Haufe navodi da se u praksi takva informacija može prenijeti telefonom, e-mailom, SMS-om ili drugim najbržim načinom komunikacije.
Nije, dakle, dovoljno čekati povratak u Njemačku.
Techniker Krankenkasse također navodi da zaposleni koji oboli u inozemstvu treba poslodavca obavijestiti što je prije moguće, idealno već u roku jednog radnog dana od nastanka nesposobnosti za rad. Poslodavcu se prijavljuju nesposobnost za rad, očekivano trajanje i adresa boravka u inozemstvu.
Ako je radnik član njemačkog zakonskog zdravstvenog osiguranja, prema § 5 stav 2 EFZG-a mora bez odlaganja obavijestiti i svoju Krankenkasse o bolovanju i očekivanom trajanju. Ako bolovanje potraje duže od prvobitno prijavljenog perioda, mora se prijaviti i njegovo produženje.
Potvrda liječnika iz BiH nije obični njemački eAU
U Njemačkoj su se zaposleni posljednjih godina navikli da liječnik podatke o bolovanju šalje elektronski zdravstvenom osiguranju, a poslodavac ih zatim preuzima putem eAU sistema. Međutim, upravo ovdje nastaje jedna od najvažnijih razlika kada se radnik razboli u Bosni i Hercegovini.
AOK izričito navodi da se njemački eAU postupak ne primjenjuje na potvrde o nesposobnosti za rad izdane u inozemstvu. Haufe također pojašnjava da strani liječnici nisu dio njemačkog ugovornog zdravstvenog sistema koji automatski učestvuje u eAU postupku.
Zbog toga radnik ne bi trebao pretpostaviti da će liječnik iz BiH izdati potvrdu, a da će se ona zatim automatski pojaviti kod njegovog njemačkog poslodavca.
Prema zakonskom pravilu, ako nesposobnost za rad traje duže od tri kalendarska dana, liječnička potvrda u pravilu mora biti pribavljena i dostavljena u propisanom roku. Poslodavac, međutim, ima pravo zahtijevati liječničku potvrdu i ranije, uključujući već od prvog dana bolesti.
Kod potvrde iz inozemstva vrlo je važno i šta na njoj piše. Techniker Krankenkasse upozorava da iz dokumenta treba jasno proizlaziti da liječnik nije samo utvrdio da je osoba bolesna, nego da je zbog bolesti zaista nesposobna za rad. Trebali bi biti jasno navedeni početak i očekivano trajanje nesposobnosti za rad.
Njemački Savezni radni sud je u presudi od 15. januara 2025. potvrdio da i liječničke potvrde izdane izvan EU u načelu mogu imati isti dokazni značaj kao njemačke potvrde, ali dokument mora dovoljno jasno pokazivati da je liječnik utvrdio radnu nesposobnost, a ne samo postojanje bolesti.
BiH ima sporazum s Njemačkom, ali nemojte pomiješati dva dokumenta
Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, ali s Njemačkom postoji sporazum u području socijalnog osiguranja koji obuhvata i zdravstveno osiguranje. Zbog toga za osiguranike njemačkih zakonskih zdravstvenih osiguranja postoje posebna pravila za korištenje zdravstvene zaštite tokom privremenog boravka u BiH.
Techniker Krankenkasse, primjerice, navodi da osiguranici koji putuju u Bosnu i Hercegovinu trebaju takozvani Auslandskrankenschein, odnosno potvrdu za korištenje zdravstvenog osiguranja u inozemstvu. Za Bosnu i Hercegovinu riječ je o odgovarajućoj potvrdi koja se koristi preko lokalnog sistema zdravstvenog osiguranja.
Ako se osiguranik nalazi u Federaciji BiH, TK navodi da se s tom potvrdom obraća nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja, dok se u Republici Srpskoj dokument koristi preko nadležne poslovnice zdravstvenog fonda.
Međutim, ovdje je važno razlikovati pravo na liječenje od dokaza prema poslodavcu da ste nesposobni za rad.
Auslandskrankenschein služi prvenstveno za ostvarivanje zdravstvene zaštite tokom boravka u BiH. Ako vam je bolovanje potrebno i kao dokaz prema njemačkom poslodavcu, potrebno je voditi računa i o potvrdi o nesposobnosti za rad te pravilima svog poslodavca i Krankenkasse.
Haufe navodi da za pojedine države s kojima Njemačka ima sporazum postoji pojednostavljeni postupak preko stranog nositelja socijalnog osiguranja, ali konkretna procedura zavisi od države i zdravstvenog osiguranja. Zbog toga je radnicima u BiH najsigurnije odmah kontaktirati svoju njemačku Krankenkasse i provjeriti na koji način žele dobiti dokumentaciju.
Bolovanje vam ne mora “pojesti” godišnji odmor
Za zaposlenog koji se razboli tokom odmora postoji još jedno veoma važno pravilo. Prema § 9 njemačkog Bundesurlaubsgesetza, dani tokom kojih je radnik liječničkom potvrdom dokazano bio nesposoban za rad ne uračunavaju se u godišnji odmor.
Primjerice, ako je radnik u BiH na godišnjem odmoru deset radnih dana, a liječnik mu tokom tog perioda pravilno potvrdi četiri dana nesposobnosti za rad, ta četiri dana u pravilu se ne računaju kao iskorišteni godišnji odmor.
To ipak ne znači da radnik smije samostalno produžiti boravak u BiH za četiri dana. Neiskorišteni dani godišnjeg odmora ponovo postaju dio njegovog odmora, ali se njihovo korištenje mora uskladiti s poslodavcem prema uobičajenim pravilima.
Ako se radnik nakon bolesti vrati iz BiH u Njemačku, postoji još jedna obaveza koju mnogi ne znaju. Zakon nalaže da radnik o povratku bez odlaganja obavijesti i poslodavca i zakonsko zdravstveno osiguranje. Haufe naglašava da ova obaveza postoji bez obzira na to traje li nesposobnost za rad nakon povratka ili je već završila.
Ignoriranje ovih pravila može imati i finansijske posljedice. Prema EFZG-u, dok zaposleni bez opravdanog razloga ne ispuni zakonske obaveze vezane za prijavu i dokazivanje bolovanja u inozemstvu, poslodavac pod određenim uslovima može privremeno odbiti nastavak isplate plaće.
Zato osoba koja radi u Njemačkoj, a razboli se tokom odmora u BiH, ne bi trebala čekati povratak kući: potrebno je odmah obavijestiti poslodavca, javiti se svojoj Krankenkasse, kod liječnika zatražiti dokument iz kojeg jasno proizlazi nesposobnost za rad i sačuvati svu dokumentaciju do povratka u Njemačku.