Poljska sezonska radnica Agata Witoń provela je više od mjesec dana radeći na berbi jagoda u Njemačkoj. Radila je 33 dana, ukupno 310 sati, uglavnom između devet i deset sati dnevno. Nakon što je objavila svoju računicu zarade, njezin slučaj izazvao je veliku raspravu o tome koliko se takav težak sezonski rad zaista isplati.

Za 33 dana rada obračunato joj je ukupno 4.309 eura bruto. Satnica je iznosila 13,90 eura, odnosno koliko od 1. januara 2026. iznosi zakonski minimalac u Njemačkoj. Nakon troškova smještaja, hrane i putovanja, prema računici koju je objavila, ostalo joj je oko 3.633 eura.

Više od 300 sati rada za nešto više od mjesec dana

Agata je tokom 33 dana prikupila ukupno 310 radnih sati. To znači da je prosječno radila više od devet sati dnevno, dok su pojedini radni dani trajali i deset sati. U objavljenoj računici navodi se da tokom tog perioda nije imala slobodne vikende.

Kod standardnog punog radnog vremena zaposlenik u Njemačkoj tokom jednog mjeseca odradi približno 170 do 175 sati. Agata je tako u nešto više od mjesec dana odradila gotovo količinu rada koja odgovara skoro dva uobičajena radna mjeseca.

Upravo zato iznos od 3.633 eura na prvi pogled može izgledati veoma visok. Međutim, kada se uzme u obzir broj odrađenih sati i težina fizičkog posla, računica izgleda drugačije.

Prema izračunu Berliner Zeitunga, nakon navedenih troškova njezina efektivna zarada iznosila je približno 11,72 eura po odrađenom satu. Pritom je važno naglasiti da 3.633 eura nije nužno klasična neto plaća nakon svih poreznih obračuna, već iznos nakon troškova koje je radnica navela.

Smještaj, hrana i putovanje smanjili konačni iznos

Od ukupno 4.309 eura obračunate zarade Agata je morala pokriti više dodatnih troškova. Smještaj ju je koštao 330 eura, odnosno deset eura za svaku noć provedenu u Njemačkoj.

Navela je i 200 eura predujma za hranu i svakodnevne troškove. Na gorivo je potrošeno oko 96 eura, dok je dodatno plaćena i cestarina tokom putovanja.

Nakon tih odbitaka u njezinoj računici ostalo je 3.633 eura. Njemački mediji ipak upozoravaju da se pojedini iznosi u objavljenoj računici ne podudaraju potpuno te da nisu navedeni svi detalji poreznog obračuna.

Kod određenih kratkotrajnih poslova u poljoprivredi radnici mogu biti oslobođeni redovnih doprinosa za socijalno osiguranje. Međutim, to ne znači automatski da ne postoji porezna obaveza, jer način obračuna zavisi od vrste zaposlenja i ugovora.

Rasprava: Isplati li se ovakav rad?

Nakon objave njezine računice uslijedile su brojne reakcije na društvenim mrežama. Dio korisnika smatra da je 3.633 eura dobar iznos za nešto više od mjesec dana, posebno kada se usporedi s plaćama u Poljskoj.

Drugi su upozorili da se ne smije gledati samo konačni iznos. Raditi devet ili deset sati dnevno, više sedmica zaredom, uz fizički zahtjevnu berbu i život daleko od kuće, za mnoge nije dugoročno održivo.

Upravo je u jednoj od reakcija navedeno da se „na duži period ovako ne može živjeti“, iako je za jedan mjesec takva zarada nekima privlačna. Taj komentar postao je jedan od glavnih dijelova rasprave o Agatinom iskustvu.

Bilo je i komentara prema kojima je iznos prenizak za količinu obavljenog posla. Drugi su joj odali priznanje zbog uvjeta rada, vremenskih prilika i velikog broja sati koje je odradila.

Posebna pravila za sezonske radnike u Njemačkoj

Njemačka poljoprivreda u velikoj mjeri zavisi od sezonskih radnika iz drugih država Evropske unije. Među najbrojnijima su radnici iz Poljske i Rumunije, a prema podacima koje navode njemački mediji, u sektoru radi oko 243.000 sezonskih radnika.

Od januara 2026. određeni sezonski poslovi u poljoprivredi mogu se obavljati do 90 dana ili 15 sedmica u okviru pravila o kratkotrajnom zaposlenju bez redovnih doprinosa za socijalno osiguranje, ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Rad nedjeljom u poljoprivredi također može biti dozvoljen. Međutim, njemački Zakon o radnom vremenu predviđa odgovarajući zamjenski dan odmora, pa sama činjenica da neko radi vikendom ne znači da zaposlenik može neprekidno ostati bez zakonom predviđenog odmora.

Iz dostupnih podataka o Agatinom slučaju nije poznato kako su tačno bili organizirani njezini zamjenski slobodni dani niti gdje se plantaža na kojoj je radila nalazila. Poznato je da je za 33 dana prikupila čak 310 radnih sati, što je i glavni razlog zbog kojeg je njezina zarada privukla toliku pažnju.