Prema najnovijim podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), razlike u prosječnim godišnjim bruto platama širom Evrope i dalje su ogromne. Dok pojedine države prelaze granicu od 100.000 eura godišnje, mnogi radnici u drugim dijelovima Evrope zarađuju i četiri do pet puta manje za isti period.
Podaci koje je objavio Euronews, na osnovu OECD statistike i preračuna prema kursnim listama Eurostata, odnose se na prosječnu bruto platu zaposlenih bez djece, pri čemu javni sektor i poljoprivreda nisu uključeni u obračun.
Švicarska ubjedljivo prva, sjever Evrope dominira
Na vrhu liste nalazi se Švicarska sa prosječnom godišnjom bruto platom od čak 107.487 eura. Iza nje slijede Island sa 85.950 eura i Luksemburg sa 77.844 eura.
Visoko su plasirane i skandinavske države, prije svega Danska sa 71.961 euro, dok Nizozemska bilježi 69.028 eura, a Norveška 68.420 eura godišnje. Među državama sa najvišim prosjecima nalazi se i Njemačka sa 66.700 eura, kao i Austrija, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
OECD već godinama prati kretanje plata, životnog standarda i tržišta rada, dok Eurostat vrši poređenja i usklađivanja ekonomskih pokazatelja među evropskim državama. Upravo zbog toga ove statistike često služe kao važan pokazatelj kupovne moći i kvaliteta života zaposlenih.
Ogroman jaz između zapada i istoka Evrope
S druge strane liste nalaze se države istočne i južne Evrope, gdje su prosječne plate višestruko niže. Tako prosječna godišnja bruto plata u Sloveniji iznosi 30.135 eura, u Poljskoj 24.940 eura, dok je u Slovačkoj ispod 20.000 eura.
Najniže prosječne plate među prikazanim državama bilježi Turska sa svega 18.590 eura godišnje. Italija i Španjolska, uprkos velikim ekonomijama i snažnom turizmu, i dalje zaostaju za sjeverom Evrope sa prosjecima od 36.594 i 32.678 eura.
Ovakve razlike objašnjavaju zašto mnogi radnici i dalje posao traže u državama zapadne i sjeverne Evrope. Ipak, stručnjaci upozoravaju da visoka bruto plata ne znači automatski i visok životni standard, jer troškovi stanovanja, osiguranja i svakodnevnog života u brojnim evropskim državama nastavljaju rasti.
Kako vi gledate na ove razlike u platama širom Evrope?