Službeni podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazali su koliko je teška ekonomska stvarnost za veliki broj radnika u BiH. Prosječna mjesečna neto plaća u veljači 2026. godine iznosila je 1.643 konvertibilne marke, odnosno oko 840 eura.

Iako statistika pokazuje godišnji rast plaća, stvarna slika na terenu otkriva ogromne razlike između sektora. Dok zaposlenici u IT sektoru, financijama i javnoj upravi imaju primanja veća od 1.000 eura, radnici u trgovini, građevini i ugostiteljstvu i dalje rade za znatno manje iznose.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u odnosu na siječanj 2026. godine nominalno je manja za 0,1 posto, dok je realni pad iznosio 0,6 posto. Međutim, u usporedbi s veljačom prošle godine, prosječna zarada nominalno je porasla za 9,1 posto.

Najveće plaće u Bosni i Hercegovini imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija, gdje prosječna primanja dosežu 2.221 marku ili oko 1.136 eura. Visoko na ljestvici nalaze se i financijske djelatnosti te sektor osiguranja s prosječnom plaćom od 2.116 maraka, odnosno oko 1.082 eura.

Plaće veće od tisuću eura imaju i zaposleni u javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju, kao i radnici u energetskom sektoru te zdravstvu.

S druge strane, najteže žive radnici u ugostiteljstvu i turizmu. Zaposleni u djelatnostima smještaja, pripreme i posluživanja hrane rade za prosječnih 598 eura mjesečno. Ništa bolja situacija nije ni u građevinarstvu gdje prosječna plaća iznosi oko 662 eura.

Velik broj građana zaposlen je upravo u trgovini i prerađivačkoj industriji, gdje prosječna primanja ostaju daleko ispod državnog prosjeka. U sektoru trgovine radnici zarađuju oko 696 eura, dok zaposleni u prerađivačkoj industriji primaju približno 700 eura mjesečno.

Iako službeni podaci pokazuju rast plaća, ekonomisti upozoravaju da većina građana taj napredak ne osjeti u svakodnevnom životu. Troškovi hrane, stanovanja, režija i goriva posljednjih godina snažno rastu, zbog čega su primanja velikog broja radnika i dalje nedovoljna za normalan život.

Upravo zbog toga Bosna i Hercegovina nastavlja gubiti radnu snagu, posebno u sektorima s najnižim primanjima, jer sve više građana odlazi raditi u zemlje Europske unije u potrazi za sigurnijim i bolje plaćenim poslovima.