Svako jutro i poslijepodne na slovenskim autocestama ponavlja se ista slika – kilometarske kolone, nervozni vozači i izgubljeni sati u prometu. Gužve više nisu samo posljedica velikog broja vozila, nego i pokazatelj dugogodišnjeg nedostatka kvalitetnih prometnih rješenja. Dok mnoge europske države ulažu u brz i pouzdan javni prijevoz, Slovenija je i dalje izrazito ovisna o osobnim automobilima.
Nakon nedavnih teških prometnih nesreća na primorskoj autocesti, zbog kojih je promet satima bio potpuno blokiran, predstavnici DARS-a predstavili su jedno od najvećih aktualnih gradilišta u državi. Riječ je o obnovi dijela autoceste između Razdrtog i Unca, kojom dnevno prolazi oko 55 tisuća vozila. Projekt vrijedan 44,5 milijuna eura obuhvaća rekonstrukciju 4,4 kilometra prometnice između odmorišta Ravbarkomanda i Studenec, obnovu priključka Postojna te zamjenu mosta preko rijeke Pivke.
Voditelj službe za obnovu u DARS-u Matic Poznič pojasnio je da se radi o jednom od najdotrajalijih mostova u Sloveniji te da će novi most poboljšati i vodne uvjete na tom području. Upravo zbog izgradnje novog mosta radovi su dodatno zahtjevni.
Na toj dionici često dolazi do nesreća, a jedan od razloga je privremena prometna regulacija. Promet se odvija kroz četiri sužene trake na jednoj polovici autoceste, zbog čega dolazi do usporavanja i povećanog rizika od sudara.
DARS održava više od 625 kilometara autocesta i brzih cesta te upozorava kako su prometna opterećenja iz godine u godinu sve veća. Stručnjaci procjenjuju da bi se godišnje trebalo obnoviti oko 70 kilometara autocestovne mreže, no taj cilj se ne ostvaruje. To znači da će obnova slovenskog autocestovnog križa trajati još najmanje deset godina, uz paralelno proširenje cesta i izgradnju dodatnih prometnih traka.
Prometni i prostorni stručnjaci upozoravaju da građani često nemaju stvarnu alternativu automobilu. Velik dio Slovenije nema brz, dostupan i pouzdan javni prijevoz. Vlakovi kasne, željezničke veze su zastarjele, a autobusne linije u mnogim mjestima rijetke i neprilagođene radnom vremenu građana.
Posebno je problematična svakodnevna migracija prema Ljubljani i drugim većim gradovima. Mnogi stanovnici okolnih mjesta nemaju izravne veze, parkirališta uz željezničke stanice su premala, a vozni redovi loše usklađeni. Zbog toga je automobil za brojne građane jedino praktično rješenje.
Stručnjaci upozoravaju kako dugogodišnje ulaganje prvenstveno u cestovnu infrastrukturu stvara začarani krug – više cesta donosi više automobila, a više automobila još veće gužve. Učinkovit javni prijevoz, ističu, nije samo pitanje mobilnosti nego i kvalitete života jer znači manje stresa, manje zagađenja i više slobodnog vremena.
Kao primjer dobre prakse navodi se austrijski Graz, dok Sloveniju u narednom razdoblju očekuje niz novih radova i prometnih ograničenja. Već početkom lipnja kreće obnova tunela na štajerskoj autocesti, radovi na brzoj cesti kroz Vipavsku dolinu, kao i obnova više dionica prema Kranju, Brniku, Vodicama i granici s Austrijom.
Ako država u narednim godinama ozbiljnije ne uloži u modernizaciju javnog prijevoza i željezničke infrastrukture, stručnjaci upozoravaju da će građani sve više vremena provoditi upravo – u kolonama.