Građani Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske koji planiraju raditi u Švicarskoj često postavljaju isto pitanje: vrijedi li njihova diploma u Švicarskoj i moraju li prije zaposlenja prolaziti postupak priznavanja stručne kvalifikacije?
Odgovor je – švicarske institucije mogu priznati diplome i stručne kvalifikacije stečene u sve tri države, ali ne postoji pravilo prema kojem se svaka strana diploma automatski priznaje. Postupak prvenstveno zavisi od profesije koju osoba želi obavljati, zemlje u kojoj je kvalifikacija stečena i nadležnog švicarskog tijela.
Posebno je važno razlikovati regulirane i neregulirane profesije. Upravo od toga u velikom broju slučajeva zavisi mora li radnik uopće pokretati službeni postupak priznavanja diplome.
Za većinu poslova u Švicarskoj formalno priznavanje diplome nije potrebno
Švicarske institucije navode da većina profesija u zemlji nije regulirana. Kod takvih zanimanja osoba se može direktno prijavljivati na oglase za posao sa stranom diplomom, a poslodavac procjenjuje odgovaraju li obrazovanje, iskustvo i stručne sposobnosti kandidata radnom mjestu.
To znači da osoba sa fakultetskom diplomom iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Beograda, Novog Sada, Zagreba ili drugog priznatog univerziteta ne mora automatski prolaziti postupak „nostrifikacije“ samo zato što je diploma izdana izvan Švicarske.
Kod nereguliranih zanimanja ključnu riječ često ima upravo poslodavac.
Swiss ENIC, koji djeluje u okviru swissuniversities, može u određenim slučajevima izdati potvrdu o nivou strane visokoškolske kvalifikacije. Međutim, ona nije isto što i pravno priznanje ili potvrda pune jednakovrijednosti švicarskoj diplomi. Swiss ENIC trenutno takvu potvrdu izdaje kada potencijalni poslodavac izričito zatraži procjenu strane fakultetske diplome za nereguliranu profesiju.
Situacija se potpuno mijenja kod reguliranih profesija. To su zanimanja za koja švicarski savezni ili kantonalni propisi zahtijevaju određenu stručnu kvalifikaciju. Tada strana diploma mora biti službeno priznata prije samostalnog ili zakonom reguliranog obavljanja posla.
Diplome iz Hrvatske imaju drugačiji položaj od diploma iz BiH i Srbije
Najvažnija razlika između Hrvatske s jedne te Bosne i Hercegovine i Srbije s druge strane proizlazi iz činjenice da je Hrvatska članica Evropske unije.
Švicarska i Evropska unija imaju Sporazum o slobodnom kretanju osoba, a njegov Aneks III obuhvata evropska pravila o priznavanju stručnih kvalifikacija, uključujući Direktivu 2005/36/EZ. Zbog toga se kvalifikacije iz država EU/EFTA za brojne regulirane profesije mogu priznavati prema evropskom sistemu, kada su ispunjeni propisani uslovi.
To ne znači da je svaka hrvatska diploma automatski priznata čim se dođe u Švicarsku. Kod reguliranih zanimanja i dalje se mora obratiti nadležnoj instituciji i provesti odgovarajući postupak.
Bosna i Hercegovina i Srbija nisu članice EU niti EFTA-e. Kvalifikacije stečene u tim državama zato se u švicarskom sistemu tretiraju kao kvalifikacije iz trećih država.
Kod takvih diploma nadležna institucija može detaljnije uspoređivati nivo obrazovanja, trajanje školovanja, sadržaj programa, praktičnu nastavu i relevantno profesionalno iskustvo. Ako postoje značajne razlike između stranog i odgovarajućeg švicarskog obrazovanja, propisi omogućavaju određivanje dodatnih odnosno kompenzacijskih mjera.
Zato dvije osobe koje imaju naizgled slične diplome ne moraju nužno dobiti identičnu odluku.
Medicinske sestre, ljekari, nastavnici i druge regulirane profesije imaju posebna pravila
Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje žele raditi u zdravstvu, obrazovanju, pravu ili određenim tehničkim profesijama.
Primjerice, strane kvalifikacije za niz zdravstvenih profesija priznaje Švicarski Crveni križ. Među njima su, zavisno od konkretne profesije, medicinske sestre, fizioterapeuti, primalje, radiološki tehnolozi, radni terapeuti i druge zdravstvene struke. Švicarski Crveni križ navodi da je za regulirane zdravstvene profesije priznanje strane kvalifikacije obavezno.
Postupak počinje obaveznim i besplatnim PreCheckom. Nakon podnošenja kompletnog zahtjeva prvi odgovor u postupku priznavanja u pravilu se očekuje u roku do četiri mjeseca, dok se postupak može produžiti ako su potrebne dodatne mjere. Za prihvaćene jezične potvrde Švicarski Crveni križ traži najmanje nivo B2 njemačkog, francuskog ili italijanskog jezika.
Za univerzitetske medicinske profesije, poput ljekara, stomatologa, veterinara, farmaceuta i kiropraktičara, nadležna je MEBEKO pri Federalnom uredu za javno zdravstvo.
Tu je razlika između Hrvatske i BiH odnosno Srbije posebno izražena. Federalni ured navodi da diplome medicinskih profesija iz država EU/EFTA u načelu mogu biti priznate u Švicarskoj ako su ispunjeni propisani uslovi.
Kod medicinskih diploma iz trećih država, među koje spadaju BiH i Srbija, postoje drugačije mogućnosti, uključujući registraciju diplome koja se ne može direktno priznati, sticanje švicarske federalne diplome ili, pod određenim uslovima, indirektno priznanje.
Posebna pravila postoje i za nastavnike, advokate, arhitekte i inženjere. Kod arhitekata i građevinskih inženjera dodatno treba paziti na kanton, jer su ta zanimanja u nekim kantonima regulirana, dok u drugim formalno priznavanje nije nužno za obavljanje profesije.
Kako provjeriti priznaje li Švicarska baš vašu diplomu
Najsigurniji prvi korak nije slanje diplome nasumično nekoj instituciji, nego provjera konkretnog zanimanja na službenoj švicarskoj platformi recognition.swiss.
Na toj stranici kandidat može upisati profesiju koju namjerava obavljati i provjeriti je li ona regulirana te koja je institucija odgovorna za priznavanje kvalifikacije.
U zavisnosti od zanimanja, nadležni mogu biti Državni sekretarijat za obrazovanje, istraživanje i inovacije – SERI, Švicarski Crveni križ, MEBEKO, Swiss ENIC, kantonalna tijela ili druga stručna institucija.
Kod SERI-ja se, primjerice, pravi razlika između formalnog priznanja za regulirane profesije i potvrde o nivou kod određenih nereguliranih kvalifikacija. SERI navodi da prosječan postupak za regulirane profesije traje oko četiri mjeseca od trenutka kada je dokumentacija potpuna, dok izdavanje potvrde o nivou za neregulirane kvalifikacije trenutno može trajati i do deset mjeseci zbog velikog broja zahtjeva.
Dokumentacija zavisi od profesije i postupka, ali nadležno tijelo može tražiti diplomu, podatke o nastavnom programu i trajanju obrazovanja, potvrde o praktičnoj obuci i radnom iskustvu te dokumente koji dokazuju pravo na obavljanje profesije u državi u kojoj je kvalifikacija stečena. Za regulirane profesije mogu biti postavljeni i zahtjevi u pogledu poznavanja jezika.
Važno je također naglasiti da priznavanje diplome i pravo na rad u Švicarskoj nisu ista stvar. Čak i kada je stručna kvalifikacija prihvaćena ili priznata, pitanje boravišne i radne dozvole uređuje se zasebnim propisima.
Dakle, diploma stečena u Bosni i Hercegovini ili Srbiji nije automatski „bezvrijedna“ u Švicarskoj, kao što ni hrvatska diploma nije automatska dozvola za obavljanje svake profesije. Presudno je želi li osoba raditi u reguliranoj ili nereguliranoj profesiji, gdje je diploma stečena i koja je švicarska institucija nadležna za konkretnu struku.