Njemačka nudi najširi legalni put, Hrvatska i Slovenija najbrži početak, dok Nizozemska i Skandinavija bolje plaćaju, ali postavljaju više prepreka.
Radnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova trenutno je najlakše legalno doći do posla u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Austrija je posebno privlačna kvalifikovanim zanatlijama, dok su Nizozemska i skandinavske zemlje dostupnije kandidatima s pasošem Evropske unije ili traženom stručnom spremom.
Važno je razlikovati pronalazak oglasa od dobijanja radne dozvole. Građanin Hrvatske ili Slovenije može slobodno raditi širom EU i Evropskog ekonomskog prostora, dok kandidat iz BiH ili Srbije uglavnom prvo mora pronaći poslodavca spremnog da učestvuje u postupku izdavanja dozvole.
Njemačka, Slovenija i Hrvatska najdostupnije
Njemačka ima najveći izbor poslova u građevinarstvu, logistici, transportu, industriji, ugostiteljstvu, njezi, elektrotehnici, mašinstvu i informacionim tehnologijama. Državljani šest zemalja Zapadnog Balkana mogu preko posebne uredbe dobiti pristup praktično svim neregulisanim zanimanjima, a godišnja kvota iznosi 50.000 odobrenja.
Zakonska minimalna plata od januara 2026. iznosi 13,90 eura bruto po satu, što za puno radno vrijeme najčešće odgovara iznosu od približno 2.350 do 2.450 eura bruto mjesečno. Početne plate u logistici, proizvodnji i ugostiteljstvu uglavnom se kreću od 2.400 do 3.200 eura, dok zanatlije, vozači, njegovatelji i tehničari mogu očekivati između 3.000 i 4.500 eura bruto. Za jednostavnije poslove nekada je dovoljan osnovni njemački, ali poznavanje jezika na nivou A2 ili B1 značajno povećava izbor.
Austrija traži medicinske radnike, kuhare, tehničare, električare, bravare, instalatere, radnike u mašinstvu i pojedinim željezničkim zanimanjima. Za Crveno bijelo crvenu kartu kandidat mora imati odgovarajuće obrazovanje, obavezujuću ponudu poslodavca i najmanje 55 bodova, zbog čega je Austrija pristupačnija kvalifikovanim nego nekvalifikovanim radnicima.
Austrija nema jedinstvenu zakonsku minimalnu platu, jer se zarade uređuju kolektivnim ugovorima. Početne plate najčešće su između 2.300 i 3.300 eura bruto, a iskusni zanatlije i tehničari mogu dobiti 3.000 do 4.200 eura. Plate se u brojnim sektorima isplaćuju 14 puta godišnje, ali je njemački uglavnom potreban najmanje na nivou A2 ili B1.
Slovenija je jedan od najjednostavnijih izbora za građane BiH i Srbije jer postoje posebni međudržavni sporazumi o zapošljavanju. Najviše prilika ima u građevinarstvu, proizvodnji, transportu, ugostiteljstvu, zavarivanju, obradi metala i upravljanju industrijskim mašinama.
Minimalna plata za 2026. iznosi 1.481,88 eura bruto, odnosno približno 1.000 eura neto. Početne bruto plate uglavnom su od 1.500 do 2.200 eura, dok vozači, zavarivači, CNC operateri i drugi traženi radnici mogu dobiti više. Jezička bliskost olakšava početak, iako poslodavci sve češće traže barem osnovno razumijevanje slovenskog.
Hrvatska najbrže zapošljava u turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, transportu, trgovini i metalnoj industriji. Zakonski minimum iznosi 1.050 eura bruto, dok početne plate najčešće dosežu 1.100 do 1.600 eura. Kuhari, konobari, majstori i vozači mogu tokom sezone dobiti između 1.300 i 2.000 eura, posebno kada su osigurani smještaj, obroci ili napojnice.
Veće plate, ali i teži ulazak
Nizozemska ima manjak radnika u građevinarstvu, energetici, instalacijama, transportu, logistici, zdravstvu i ugostiteljstvu. Minimalna satnica za radnike starije od 21 godine od 1. jula 2026. iznosi 14,99 eura bruto, dok se početne mjesečne plate obično kreću od 2.400 do 3.400 eura. Engleski može biti dovoljan u skladištima, tehnologiji i međunarodnim kompanijama, ali je za rad s klijentima i pacijentima nizozemski često neophodan.
Za državljane izvan EU problem nije nedostatak oglasa nego dozvola. Visokokvalifikovanog migranta mora prijaviti priznati poslodavac, a propisani prag u 2026. iznosi 4.357 eura mjesečno za osobe mlađe od 30 godina i 5.942 eura za starije, uz određene izuzetke.
Danska, Norveška i Švedska traže inženjere, IT stručnjake, zdravstvene radnike, tehničare, industrijske radnike, građevince i stručnjake za zelenu energiju. Početne plate približno iznose 3.000 do 4.500 eura bruto u Danskoj i Norveškoj te 2.500 do 3.600 eura u Švedskoj, ali su troškovi stanovanja i svakodnevnog života visoki.
Engleski je često dovoljan u IT sektoru, inženjerstvu i međunarodnim kompanijama, dok su zdravstvo, javne službe i poslovi s korisnicima teško dostupni bez lokalnog jezika. Švedska od juna 2026. za većinu novih radnih dozvola traži najmanje 34.470 švedskih kruna mjesečno, približno 3.100 eura, dok Danska i Norveška favorizuju kvalifikacije, deficitna zanimanja i plate usklađene s domaćim standardima.
Za nekvalifikovanog radnika bez pasoša EU najrealniji početak predstavljaju Hrvatska, Slovenija i Njemačka. Kvalifikovane zanatlije s njemačkim imaju najviše mogućnosti u Njemačkoj i Austriji, dok su Nizozemska i Skandinavija najbolji izbor za stručnjake s iskustvom, dobrim engleskim i poslodavcem spremnim osigurati dozvolu. Koja bi zemlja, uz ponuđenu platu i troškove života, bila vaš prvi izbor?