Rat na Bliskom istoku snažno je utjecao na tržište energije u Europi, a cijene plina u kratkom su razdoblju naglo porasle. Nova analiza instituta Ember, koju prenosi dpa, upozorava da aktualni sukob dodatno pokazuje koliko je Europska unija i dalje ovisna o plinu u proizvodnji električne energije.
„Globalni sukobi ponovno su doveli do naglog rasta cijena plina“, upozorio je jedan od autora studije Chris Rosslowe.
Prema analizi, regije koje u velikoj mjeri ovise o uvozu plina za proizvodnju električne energije mogle bi se suočiti s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Sukob u Iranu već je u prva dva tjedna doveo do rasta cijena energenata na svjetskim tržištima.
Podaci pokazuju da su cijene plina u Europi porasle gotovo 50 posto, što je u samo deset dana povećalo troškove uvoza fosilnih goriva za oko 2,5 milijarde eura.
Utjecaj rasta cijena ipak nije jednak u svim državama. Najveći pritisak osjetile su zemlje koje više koriste plin za proizvodnju električne energije.
Tako su početkom ožujka cijene električne energije dosegnule najvišu razinu ove godine u Germany, Netherlands, Italy i Belgium. S druge strane, države koje imaju manju ovisnost o plinu, poput Spain, Portugal i France, kao i nordijske zemlje, znatno su manje pogođene.
Rast cijena fosilnih goriva ponovo je otvorio raspravu o sustavu trgovanja emisijama u EU. Prema European Union Emissions Trading System, tvrtke iz određenih sektora, uključujući proizvodnju električne energije, moraju kupovati dozvole za emisije stakleničkih plinova.
Italy, koja je posebno ovisna o plinu u energetskom sektoru, nedavno je zatražila privremenu suspenziju tog sustava te najavila da će pitanje reforme mehanizma određivanja cijena otvoriti na sljedećem sastanku European Union.
Ipak, analiza instituta Ember naglašava da ETS dugoročno potiče smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima te da trošak emisija CO2 čini tek manji dio konačne cijene električne energije.