Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju nastavak snažnog rasta zarada tokom 2026. godine. Prosječna neto plaća za februar iznosila je 116.127 dinara, odnosno oko 989 eura prema prosječnom kursu Narodne banke Srbije. Prosječna bruto zarada u istom periodu iznosila je 160.067 dinara ili približno 1.363 eura.

U poređenju s februarom prošle godine, kada je prosječna neto plata u Srbiji iznosila 103.519 dinara, riječ je o nominalnom rastu od 12,2 posto. Rast plata u Srbiji tako je bio osjetno brži nego u Hrvatskoj, gdje je prosječna neto plata u istom periodu porasla za 7,8 posto.

Kada se uračuna inflacija, realni rast prosječne neto zarade u Srbiji iznosio je 9,5 posto, dok je u Hrvatskoj realni rast bio 3,9 posto. Ipak, uprkos bržem rastu, Srbija i dalje ima znatno niži nivo primanja od Hrvatske.

Posebnu pažnju privlači podatak o medijalnoj zaradi, koja bolje pokazuje stvarna primanja većine zaposlenih. Medijalna neto zarada u Srbiji za februar 2026. iznosila je 91.399 dinara ili oko 779 eura. To znači da je polovina zaposlenih u Srbiji zarađivala manje od tog iznosa.

S druge strane, prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u Hrvatskoj za februar 2026. godine iznosila je 1.527 eura. Razlika između prosječne plate u Hrvatskoj i Srbiji tako iznosi oko 538 eura u korist Hrvatske.

Velika razlika vidljiva je i kod medijalnih primanja. Medijalna neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.282 eura, što je za oko 503 eura više nego u Srbiji.

Iako Srbija trenutno bilježi brži rast plata u procentima, Hrvatska i dalje ima značajnu prednost kada je riječ o konkretnim mjesečnim primanjima. Prosječna bruto plata u Hrvatskoj iznosila je 2.139 eura, dok je u Srbiji bila oko 1.363 eura.

Zanimljivo je da je rast plata izražen u eurima u obje države bio gotovo identičan. Hrvatska prosječna neto plata porasla je za 111 eura u godinu dana, dok je u Srbiji rast iznosio oko 105 eura. Međutim, taj rast ima veću težinu za zaposlene u Srbiji jer dolazi na znatno nižu osnovicu primanja.

Ekonomisti ističu da Srbija trenutno bilježi snažniji tempo rasta zarada, ali da će za približavanje standardu zemalja Evropske unije biti potrebno još nekoliko godina kontinuiranog rasta primanja i jačanja kupovne moći građana.