Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju duboki jaz u primanjima unutar Europske unije, stavljajući Hrvatsku u nepovoljan položaj u odnosu na zapadne susjede.

Prema statistikama za 2024. godinu, prosječna godišnja prilagođena plaća u EU iznosi 39.800 eura, dok hrvatski radnici s prosjekom od 21.523 eura zarađuju gotovo dvostruko manje od tog prosjeka. Situacija je još drastičnija u usporedbi s Luksemburgom, gdje radnici godišnje prime nevjerojatnih 83.000 eura, što znači da Hrvat mora raditi skoro četiri godine za jednu luksemburšku godišnju plaću.

Susjedna Austrija ostaje jedna od najprivlačnijih destinacija za domaće radnike jer prosječna godišnja primanja tamo dosežu 54.508 eura, što je 2.5 puta više nego u Hrvatskoj.

Slovenija se također uspješno približava europskom standardu s godišnjom plaćom od 33.081 euro, što je za 54 % ili preciznije 11.558 eura više nego što u prosjeku zarade zaposlenici u Hrvatskoj. Uz Austriju, radnike privlače i Njemačka s prosjekom od 50.998 eura te Danska i Irska, gdje su primanja i do tri puta veća od hrvatskih.

Hrvatska se na europskoj ljestvici nalazi pri samom dnu, u skupini s Latvijom, Litvom i Češkom. Iako su primanja u Hrvatskoj i dalje veća nego u najslabije rangiranoj Bugarskoj, gdje prosjek iznosi 15.400 eura, te Mađarskoj i Grčkoj, razlika u odnosu na dno ljestvice je relativno mala i iznosi tek oko 6.123 eura godišnje. Ovi podaci nemilosrdno ukazuju na to da se hrvatski životni standard i dalje bori s ozbiljnim zaostatkom za zapadnoeuropskim tržištima rada.