Bosna i Hercegovina i dalje se nalazi pri samom dnu europske ljestvice kada su u pitanju primanja zaposlenih. S prosječnom neto plaćom od oko 860 eura mjesečno, odnosno približno 10.300 eura godišnje, radnici u BiH zarađuju znatno manje od svojih kolega u zemljama Europske unije, ali i u susjednim državama.
Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja neto plaća za samca bez djece u Europskoj uniji iznosi oko 26.929 eura. To znači da prosječan radnik u EU tijekom godine zaradi više nego dvostruko u odnosu na zaposlenog u Bosni i Hercegovini.
Na vrhu europske ljestvice nalazi se Luksemburg s više od 54.000 eura godišnje, dok Irci i Danci ostvaruju više od 40.000 eura. Visoke plaće bilježe i Nizozemska, Belgija, Švedska, Finska, Njemačka i Francuska, gdje godišnja primanja prelaze 30.000 eura.
U sredini europske ljestvice nalaze se Španjolska i Italija s prosječnim godišnjim primanjima između 24.000 i 25.000 eura, dok Slovenija, Estonija i Cipar ostvaruju između 20.000 i 25.000 eura.
Čak i zemlje koje su po gospodarskoj razvijenosti bliže Bosni i Hercegovini bilježe osjetno veće plaće. Tako Mađarska ima prosječnu godišnju neto plaću od gotovo 13.000 eura, Rumunjska više od 13.200, dok Poljska prelazi 16.000 eura godišnje.
Posebno je izražena razlika u odnosu na susjedne države. Prosječna godišnja neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 17.256 eura, dok u Sloveniji doseže 22.503 eura. To znači da radnici u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju gotovo dvostruko više nego u BiH, a slovenski radnici više nego dvostruko.
Ekonomist Faruk Hadžić upozorava da visina plaće sama po sebi ne daje potpunu sliku životnog standarda. Ističe kako rast primanja ne znači nužno i bolji život ukoliko ga prati rast cijena hrane, energenata i drugih osnovnih troškova.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije kolika je plaća na papiru, već koliko građanima ostaje nakon podmirenja svih mjesečnih obveza. Procjene pokazuju da osnovni troškovi četveročlane obitelji u BiH dosežu oko 3.340 KM mjesečno, što znači da jedna prosječna plaća pokriva tek polovicu potrebnih izdataka.
Dok se većina europskih zemalja postupno približava po razini prihoda i životnom standardu, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje. Zbog toga razlika u primanjima više nije samo statistički podatak, nego jedan od ključnih razloga zbog kojih velik broj građana odlučuje potražiti posao i bolji život izvan zemlje.