Hrvatska obala i ovog je ljeta prepuna turista, ali uz fotografije čistog mora, plaža i dalmatinskih gradova sve češće se pojavljuje i druga tema – cijene. Ono što se godinama moglo čuti kao pojedinačna primjedba turista danas postaje ozbiljno pitanje za hrvatski turizam: dobivaju li gosti za svoj novac dovoljno?
Novo istraživanje njemačkog turističkog bloga Worldonabudget, objavljeno u kolovozu 2026. godine, pokazalo je da čak 67 posto od 1.448 ispitanika iz njihove njemačkojezične zajednice smatra da su cijene u Hrvatskoj previsoke. Još 31 posto ocijenilo ih je primjerenima, dok je samo dva posto ispitanika Hrvatsku smatralo jeftinom destinacijom. Važno je naglasiti da nije riječ o reprezentativnom istraživanju svih turista u Hrvatskoj, već o anketi među pratiteljima turističkog portala, ali rezultat ipak pokazuje koliko je pitanje cijena postalo izraženo među gostima s tržišta koja su Hrvatskoj izuzetno važna.
Restorani su posebno pod povećalom turista
Isto istraživanje nije se zadržalo samo na dojmovima gostiju. Autori su prikupili cijene u 59 restorana, 29 supermarketa, 31 slastičarnici te analizirali smještaj u 16 hrvatskih turističkih mjesta.
Prosječna cijena pola litre točenog piva iznosila je 4,66 eura, Coca-Cole od 0,25 litara 3,65 eura, cappuccina 2,60 eura, dok je prosječna porcija ćevapčića koštala 14,14 eura. Kilogram ribe u analiziranim restoranima u prosjeku je stajao 67,63 eura. Razlike između pojedinih objekata pritom su velike: pivo je pronađeno po cijenama od tri do 9,60 eura, a ćevapčići od 7,50 do čak 22 eura.
Kada su uspoređeni isti restorani za koje su podaci prikupljani i godinu ranije, zabilježeno je povećanje cijene piva od 13,4 posto, cappuccina 6,7 posto, ćevapčića 8,1 posto te ribe 10,6 posto. Upravo su restorani i piće segment u kojem turisti najlakše primijete povećanje troškova jer se s tim računima susreću gotovo svakodnevno tijekom odmora.
Službeni hrvatski podaci potvrđuju da je rast cijena usluga stvaran. Državni zavod za statistiku objavio je da su u srpnju 2026. cijene u kategoriji restorana i usluga smještaja bile 6,3 posto više nego u srpnju prošle godine. Samo u odnosu na lipanj ove godine ta je kategorija poskupjela 3,4 posto. Ukupne cijene usluga bile su čak 8,5 posto više nego godinu ranije.
Kuglica sladoleda postala simbol rasprave o skupoći
Posebnu pažnju stranih medija ovog ljeta privukle su cijene sladoleda. Austrijski Heute početkom srpnja pisao je o cijenama na Jadranu, navodeći kako se u turističkim središtima kuglica najčešće plaća između 2,50 i 3,50 eura, dok su na pojedinim lokacijama na splitskoj promenadi zabilježene cijene od četiri do pet eura.
Šira analiza Worldonabudgeta ipak pokazuje nešto umjereniju sliku. Na 31 analiziranoj lokaciji prosječna cijena kuglice bila je 2,37 eura, čak nešto niža od 2,44 eura zabilježenih godinu ranije. Najčešće cijene bile su dva i 2,50 eura, dok se Dubrovnik ponovno izdvojio među najskupljim destinacijama.
To dobro pokazuje zašto se o cijenama u Hrvatskoj teško može govoriti jednom brojkom. Ista kava, ručak ili sladoled mogu imati potpuno različitu cijenu nekoliko kilometara dalje, a posebno velike razlike postoje između turističkih središta, promenada i objekata udaljenih od najposjećenijih lokacija.
Ima i turista koji poručuju da se neće vratiti
Pojedina iskustva s društvenih mreža posljednjih su mjeseci privukla veliku pažnju stranih medija. Austrijski Heute u lipnju je prenio iskustvo putnika koji je prije Hrvatske putovao Italijom, Grčkom, Francuskom i Španjolskom, a nakon boravka u Hrvatskoj požalio se na cijene hrane, pića i smještaja.
Prema njegovoj objavi, posebno su ga iznenadili kokteli skuplji od 17 eura te malo vino od devet ili deset eura. Putnik je cijene u Splitu i na Korčuli uspoređivao s tradicionalno skupim europskim destinacijama i poručio da se, unatoč pozitivnom iskustvu s ljudima, zbog odnosa cijene i dobivenog ne planira vratiti. Riječ je, naravno, o iskustvu jednog gosta i ono se ne može predstavljati kao stav svih turista, ali činjenica da su slične objave postale tema stranih medija pokazuje koliko je pitanje cijena važno za imidž destinacije.
Smještaj ne prati isti trend
Zanimljivo je da istraživanje ne potvrđuje tvrdnju da je sve u Hrvatskoj ove godine skuplje. Analizirane cijene smještaja za dvije osobe u 16 turističkih mjesta pokazale su prosječnu cijenu od 97,52 eura po noćenju, dok je godinu ranije prosjek iznosio 105,60 eura.
To predstavlja pad od 7,65 posto. U 12 od 16 analiziranih mjesta cijene najpovoljnijeg kvalitetnog smještaja bile su niže nego prošle godine. Dubrovnik je među skupljima s prosjekom od 123,76 eura po noćenju, dok su primjerice u Šibeniku pronađene znatno povoljnije opcije.
Pad dijela cijena smještaja mogao bi biti povezan i s većom osjetljivošću gostiju na cijene te last-minute rezervacijama. Hrvatska turistička zajednica također je ovog ljeta upozorila da turisti pri donošenju odluke sve više traže najbolji odnos cijene i kvalitete.
Na cijene je prije sezone upozoravala i hrvatska Vlada
Rasprava o previsokim cijenama nije došla samo od turista. Hrvatska Vlada još je početkom svibnja pozvala turistički sektor na razumno formiranje cijena.
Premijer Andrej Plenković tada je naglasio da je pitanje cijena jedno od ključnih za turističku sezonu, dok se turističkom sektoru poručivalo da Hrvatska mora ostati konkurentna drugim mediteranskim zemljama upravo kroz odnos cijene i kvalitete. Ministar turizma Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kristjan Staničić tijekom priprema sezone također su više puta isticali važnost „vrijednosti za novac“.
Takva upozorenja posebno su važna zbog njemačkog tržišta. Njemačka je i ove godine najvažnije strano tržište hrvatskog turizma, a do kraja srpnja Nijemci su ostvarili 10,3 milijuna noćenja. Slijede domaći gosti, Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi.
Visoke cijene zasad nisu ispraznile hrvatsku obalu
Unatoč kritikama, službeni podaci ne pokazuju pad hrvatskog turizma. Od početka 2026. do kraja srpnja u Hrvatskoj je zabilježeno 12,4 milijuna turističkih dolazaka i 59,1 milijun noćenja, odnosno jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Samo tijekom srpnja ostvareno je 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja. Broj dolazaka bio je 2,5 posto veći nego u srpnju 2025., a broj noćenja jedan posto veći. Na Jadranu je u prvih sedam mjeseci zabilježeno 56,1 milijun noćenja.
Zanimljiv je i podatak da je vrijednost fiskaliziranih računa u srpnju porasla za 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je broj izdanih računa povećan osam posto. Veća vrijednost računa sama po sebi ne znači da svaki turist troši više niti da je sav rast posljedica viših cijena, ali pokazuje da se kroz turistički sektor ove sezone okreće više novca.
Hrvatska tako u ljeto 2026. ulazi u zanimljivu situaciju: turista i dalje ima, službeni rezultati su pozitivni, ali sve veći dio gostiju pažljivije gleda cjenike i uspoređuje ono što dobiva za svoj novac. Upravo je odnos cijene i kvalitete postao jedno od najvažnijih pitanja hrvatskog turizma – i tema koja bi mogla presudno utjecati na odluku hoće li se današnji gost na Jadran vratiti i sljedeće godine.