Migracije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije prema Austriji traju već godinama, ali posljednjih godina bilježe novi intenzitet. Razlog je jasan: stabilno tržište rada, visoke plate u odnosu na region i uređeni socijalni sistem. Ipak, realna slika života i rada u Austriji znatno je složenija od početnih očekivanja.
Koji poslovi se najviše traže
Austrijsko tržište rada kontinuirano traži radnu snagu, posebno u sektorima gdje domaće stanovništvo ne može pokriti potrebe.
Najtraženiji poslovi su u zdravstvu, građevini, logistici i ugostiteljstvu. Medicinski radnici, posebno medicinske sestre i njegovatelji, spadaju među najdeficitarnije kadrove. Građevinski sektor traži zidare, tesare, armirače i pomoćne radnike. Velika potražnja postoji i za vozačima kamiona i autobusa, kao i za radnicima u skladištima i proizvodnim pogonima.
U trgovini su stalno otvorene pozicije za prodavače, dok ugostiteljstvo traži kuhare, konobare i pomoćno osoblje. Sve više se traže i tehnička zanimanja poput električara i mehatroničara.
Perspektiva po zanimanjima
Ekonomisti i pravnici imaju znatno teži put. Bez odličnog poznavanja njemačkog jezika i priznavanja diploma, teško dolaze do posla u struci. Često počinju na administrativnim ili nižim pozicijama.
Medicinski radnici imaju najbrži put do zaposlenja, ali uz obavezno priznavanje kvalifikacija i znanje jezika (najčešće B2 nivo). Njihova pozicija je stabilna i dugoročno perspektivna.
Građevinski radnici i zanatlije brzo pronalaze posao, često i bez visokog nivoa jezika. Radnici u proizvodnji i logistici također imaju veliku šansu za zapošljavanje, ali su plate niže i posao je fizički zahtjevan.
Vozači, posebno sa C i E kategorijama, mogu računati na stabilan posao i iznadprosječna primanja.
Kolike su plate u Austriji
Plate variraju u zavisnosti od grada, iskustva i sektora, ali okvirne neto zarade mjesečno izgledaju ovako:
Medicinske sestre: 2.200 – 3.200 eura
Njegovatelji: 1.800 – 2.500 eura
Građevinski radnici: 1.900 – 3.000 eura
Vozači kamiona: 2.200 – 3.200 eura
Radnici u proizvodnji: 1.700 – 2.300 eura
Prodavači: 1.600 – 2.200 eura
Konobari i kuhari: 1.800 – 2.800 eura
Ekonomisti i administracija: 2.000 – 3.500 eura (uz znanje jezika)
Pravnici: od 2.500 eura naviše (uz nostrifikaciju i iskustvo)
Važno je naglasiti da Austrija ima 13. i 14. platu (božićnicu i regres), što dodatno povećava godišnja primanja.
Koliko košta život: najam stanova
Najveći trošak za većinu doseljenika je stanarina.
Beč (Wien):
Garsonjera: 700 – 1.100 €
Dvosoban stan: 1.000 – 1.800 €
Graz:
Garsonjera: 500 – 800 €
Dvosoban: 800 – 1.300 €
Linz:
Garsonjera: 500 – 750 €
Dvosoban: 800 – 1.200 €
Salzburg:
Garsonjera: 700 – 1.000 €
Dvosoban: 1.200 – 2.000 €
Innsbruck:
Garsonjera: 700 – 1.100 €
Dvosoban: 1.200 – 2.000 €
U većim gradovima često se traži depozit od dvije do tri kirije unaprijed.
Vrtići, djeca i doplatci
Austrija ima razvijen sistem podrške porodicama.
Cijene vrtića zavise od pokrajine. U Beču su javni vrtići uglavnom besplatni, dok se u drugim dijelovima zemlje plaćaju između 100 i 300 eura mjesečno.
Dječji doplatak (Familienbeihilfe) iznosi približno:
oko 130 € za djecu do 3 godine
oko 140 € za djecu od 3 do 10 godina
oko 165 € za stariju djecu
Iznosi rastu sa brojem djece u porodici. Postoje i dodatni bonusi i porezne olakšice za roditelje.
Ostali troškovi i realnost života
Troškovi hrane za jednu osobu kreću se od 250 do 400 eura mjesečno. Javni prevoz u većim gradovima košta oko 50 do 70 eura mjesečno. Zdravstveno osiguranje je obavezno i već uključeno kroz zaposlenje.
Iako su plate znatno veće nego u regionu, troškovi života su visoki, pa mnogi doseljenici u početku dijele stanove ili rade dodatne poslove.
Isplati li se odlazak
Austrija nudi stabilnost, sigurnost i dugoročnu perspektivu, ali ne i brz put do “lakog novca”. Najbolje prolaze oni sa traženim zanimanjima, spremni na prilagodbu i učenje jezika.
Za visokoobrazovane kadrove bez jezika i priznatih diploma, početak može biti težak. S druge strane, zanatlije i medicinski radnici imaju otvorena vrata i jasnu mogućnost napredovanja.
Odlazak u Austriju za mnoge ostaje racionalna odluka, ali uspjeh u velikoj mjeri zavisi od struke, jezika i spremnosti na rad i prilagodbu.