Europska unija od 10. travnja započinje punu primjenu Sustava ulaska i izlaska (EES), a već sada se otvaraju pitanja hoće li novi režim dovesti do ozbiljnih zagušenja na kopnenim prijelazima i u zračnim lukama. Dok dio stručne javnosti govori o riziku od potpunog prometnog kolapsa tijekom ljetne sezone, nadležni u Hrvatskoj poručuju da su tehnički i kadrovski spremni za početak primjene.
Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric upozorava da su i bez EES-a na pojedinim granicama već prisutna višesatna čekanja, te da bi situacija mogla eskalirati kada sustav u potpunosti zaživi. Kao primjer navodi Zračnu luku u Lisabonu, koja je krajem prošle godine bila prisiljena privremeno obustaviti primjenu EES-a zbog ozbiljnih zastoja na graničnoj kontroli, gdje su putnici čekali i do sedam sati.
Europska komisija predvidjela je mogućnost privremene suspenzije sustava do 90 dana nakon 10. travnja, uz dodatno produljenje od 60 dana tijekom ljetnih mjeseci. Time se državama članicama ostavlja prostor za prilagodbu, ali stručnjaci upozoravaju da to neće trajno riješiti problem.
Glavni izazovi, prema ocjenama analitičara, leže u nedovoljnoj infrastrukturi i manjku graničnih službenika. Posebno se ističe nedostatak kontrolnih kućica opremljenih EES uređajima te manjak educiranog kadra, što bi u razdobljima pojačanog prometa moglo dovesti do dugih redova i višesatnih čekanja.
Sličan stav iznosi i predsjednik Udruge turističkih agencija BiH Zoran Bibanović, koji smatra da bi novi sustav mogao dodatno zakomplicirati prelazak granica, osobito na frekventnim prijelazima između BiH i Hrvatske. Ističe da građani BiH već posjeduju biometrijske putovnice usklađene s europskim standardima, te upozorava na moguće negativne posljedice za turistički sektor zbog potencijalnog pada broja putovanja.
S druge strane, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske navodi da su svi međunarodni granični prijelazi tehnički i organizacijski pripremljeni za primjenu EES-a. Naglašavaju da ne očekuju znatno veće gužve u odnosu na ranije godine, podsjećajući da su dulja čekanja i ranije bila prisutna tijekom ljetnih mjeseci, vikenda i blagdana, posebno na prijelazima Stara Gradiška i Slavonski Brod.
Iz MUP-a ističu kako su uvedene posebne prometne trake za registraciju u EES sustav, mobilni uređaji za uzimanje biometrijskih podataka te reorganizacija rada na terenu. Dodatni policijski službenici, koji bi podatke prikupljali još prije dolaska vozila do kontrolne kućice, trebali bi ubrzati postupak i smanjiti zastoje.
Međutim, organizacije iz zrakoplovnog sektora i dalje upozoravaju na ozbiljne izazove. Prema podacima Međunarodnog vijeća zračnih luka Europe, postupna primjena biometrijskog sustava već je povećala vrijeme obrade putnika na granicama i do 70 posto, uz čekanja koja su u vršnim razdobljima dosezala tri sata. U slučaju tehničkih problema ili nedostatka osoblja, upozorava se na moguća kašnjenja i do pet ili šest sati.
Putnicima to znači da bi u prijelaznom razdoblju na nekim granicama i dalje mogla ostati praksa ručnog pečatiranja putovnica, ovisno o procjeni pojedine države članice. Iako je cilj EES-a jačanje sigurnosti i bolja kontrola boravka državljana trećih zemalja, ostaje otvoreno pitanje hoće li sustav u prvim mjesecima primjene donijeti više sigurnosti ili više čekanja na europskim granicama.