Cijene u europskoj industriji nastavile su rasti i tijekom kolovoza, a najveći pritisak ponovno dolazi iz energetskog sektora. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je energija na razini Europske unije u godinu dana poskupjela čak 20,7 posto.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu su u odnosu na srpanj porasle za 1,9 posto i u europodručju i na razini cijele Europske unije. Mjesec ranije rast je iznosio 1,6 posto u europodručju i 1,4 posto u EU.
Glavni razlog novog povećanja ponovno su cijene energije. U samo jednom mjesecu energija je u europodručju poskupjela 5,6 posto, dok je na razini EU rast iznosio 5,5 posto.
Kada se podaci usporede s kolovozom prošle godine, razlika je još izraženija. Proizvođačke cijene ukupno su u europodručju više za 8,2 posto, a u Europskoj uniji za osam posto. U energetskom sektoru rast je znatno veći – 21 posto u europodručju i 20,7 posto u EU.
Poskupljenja nisu zabilježena samo kod energije. Cijene intermedijarnih proizvoda na godišnjoj razini povećane su za 6,8 posto u europodručju i 6,5 posto u Europskoj uniji, dok su trajna potrošačka dobra poskupjela za više od tri posto.
Kada se iz ukupnog izračuna isključi energija, rast proizvođačkih cijena znatno je blaži. U kolovozu su u odnosu na srpanj cijene bez energetskog sektora povećane za 0,2 posto i u europodručju i u EU.
Među državama članicama najveći mjesečni rast proizvođačkih cijena zabilježen je u Bugarskoj i Estoniji, po 3,3 posto, zatim u Italiji sa 3,1 posto i Danskoj s tri posto.
Na godišnjoj razini najveće povećanje bilježi Irska, gdje su proizvođačke cijene porasle 17,1 posto. Slijede Bugarska sa 16,8 posto i Litva sa 14,6 posto. Jedina članica Europske unije u kojoj su proizvođačke cijene bile niže nego godinu ranije bio je Luksemburg, s padom od 7,9 posto.
Rast proizvođačkih cijena posebno je važan jer predstavlja trošak s kojim se suočavaju kompanije prije nego što roba dođe do krajnjih kupaca. Dugotrajniji rast troškova energije i proizvodnje može se s određenim vremenskim odmakom odraziti i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju građani.

