Neizvjesnost na svjetskom tržištu nafte ponovo se prelijeva i na Bosnu i Hercegovinu. Nakon rasta berzanskih cijena, prve korekcije već su vidljive i na domaćim benzinskim pumpama, dok se građani pitaju koliko će ih novi talas poskupljenja koštati.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da bi posljedice u velikoj mjeri zavisile od razvoja situacije na Bliskom istoku. Ako sukob ostane regionalno ograničen, bez šire energetske krize, efekti na izvoz i uvoz mogli bi biti blagi i kratkotrajni. Međutim, u slučaju šireg energetskog poremećaja, moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, prvenstveno zbog smanjenja potražnje u Evropskoj uniji, uz istovremeni rast inflacije.
Predstavnici udruženja prometnika naftnih derivata upozoravaju da panična kupovina i stvaranje zaliha mogu dodatno ubrzati rast cijena. Navode da je u protekla dva dana zabilježen snažan skok berzanskih kotacija prerađene nafte, što bi u domaćim okvirima moglo značiti povećanje i do 40 feninga po litru. Dugoročne prognoze, poručuju, u ovom trenutku su nezahvalne, a otežana je i redovna opskrba jer se isporučuju manje količine od traženih.
S druge strane, iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da je tržište stabilno i da nema razloga za paniku. U posljednja tri dana cijene su, prema njihovim podacima, porasle u prosjeku za četiri feninga po litru, uglavnom kada je riječ o dizelu. Prosječna cijena dizela trenutno iznosi 2,38 KM po litru, dok je benzin 2,33 KM. Na snazi je i dalje odluka o ograničenju marži na naftne derivate.
Prema najavama, uskoro se očekuje formiranje novog veleprodajnog cjenovnika, a eventualna povećanja, kako tvrde nadležni, ne bi smjela preći zakonom propisane okvire. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li novi rast cijena u konačnici pasti isključivo na teret građana ili će nadležne institucije posegnuti za mjerama ublažavanja udara na kućne budžete.