Njemačka je 1. srpnja 2026. godine ukinula Bürgergeld i uvela novi sustav socijalne pomoći pod nazivom Grundsicherung. Riječ je o osnovnoj novčanoj potpori namijenjenoj osobama koje traže posao i nemaju dovoljno prihoda za pokrivanje svakodnevnih životnih potreba.
Promjena nije donijela samo novi naziv. Izmijenjen je i dio pravila prema kojima Jobcenter procjenjuje tko može ostvariti pravo na pomoć. Pri donošenju odluke ne provjeravaju se samo redoviti prihodi podnositelja zahtjeva, nego i njegova raspoloživa imovina.
Tko može dobiti Grundsicherung
Za ostvarivanje prava osoba mora imati najmanje 15 godina, živjeti u Njemačkoj i još ne smije ispunjavati uvjete za starosnu mirovinu. Jedan od osnovnih uvjeta je i radna sposobnost od najmanje tri sata dnevno.
Pomoć je namijenjena osobama čija primanja nisu dovoljna za financiranje stanovanja, hrane, režijskih troškova i drugih osnovnih potreba. Međutim, zahtjev se ne procjenjuje isključivo na temelju plaće ili drugih mjesečnih prihoda.
Jobcenter pregledava financijsko stanje cijele zajednice potreba, poznate kao Bedarfsgemeinschaft. To znači da se u postupku mogu uzeti u obzir prihodi i imovina bračnog ili izvanbračnog partnera, kao i drugih članova zajedničkog kućanstva.
Koja se imovina prijavljuje Jobcenteru
Prilikom obrade zahtjeva provjerava se imovina koja se može prodati, podignuti ili na drugi način iskoristiti za financiranje životnih troškova.
U tu kategoriju ulaze novac na bankovnim računima, gotovina, štednja, dionice, fondovi i drugi vrijednosni papiri. Provjeravaju se i vozila, vrijedniji nakit, određene police životnog osiguranja, nekretnine, građevinsko zemljište i druga imovina koja ima tržišnu vrijednost.
Sama činjenica da osoba posjeduje automobil, stan ili policu osiguranja ne znači automatski da će zahtjev biti odbijen. Jobcenter procjenjuje vrijednost imovine, mogućnost njezina korištenja te pripada li ona zakonom zaštićenoj imovini koja se ne mora prodavati.
Viši dopušteni iznosi tijekom prve godine
Za osobe koje prvi put počnu primati Grundsicherung predviđeno je jednogodišnje prijelazno razdoblje, odnosno Karenzzeit. Tijekom tih 12 mjeseci primjenjuju se povoljniji limiti za ušteđevinu i drugu imovinu.
Prvi član zajedničkog kućanstva može raspolagati imovinom do 40.000 eura, a da ona ne utječe na odobravanje pomoći. Za svakog sljedećeg člana kućanstva dopušteni iznos povećava se za dodatnih 15.000 eura.
Primjerice, dvočlano kućanstvo tijekom prijelaznog razdoblja može imati ukupno do 55.000 eura zaštićene imovine. Kod tročlanog kućanstva granica iznosi 70.000 eura.
Ako korisnik najmanje jedan puni mjesec ne prima pomoć, razdoblje povoljnije provjere imovine produžava se za jednak broj mjeseci. Prekid isplate zato ne mora automatski značiti da je jednogodišnji rok u potpunosti istekao.
Stroža kontrola nakon isteka prijelaznog razdoblja
Nakon završetka prvih 12 mjeseci dopušteni iznosi znatno se smanjuju. Tada svaki član zajedničkog kućanstva može imati najviše 15.000 eura imovine koja se ne uračunava prilikom utvrđivanja prava na Grundsicherung.
Imovina iznad propisanog limita u pravilu se mora koristiti za financiranje vlastitih životnih potreba. Tek kada se raspoloživa sredstva smanje na dopuštenu razinu, Jobcenter može nastaviti ili ponovno odobriti isplatu pomoći.
Pri tome se razmatra može li se imovina stvarno unovčiti. Nekretnina, vozilo ili drugi vrijedni predmet ne procjenjuju se samo prema nominalnoj vrijednosti, nego i prema tome može li njihova prodaja biti razumna i provediva.
Pravo mogu imati i članovi obitelji koji ne mogu raditi
Grundsicherung nije ograničen isključivo na osobe koje su radno sposobne. Pomoć mogu dobiti i članovi kućanstva koji zbog zdravstvenog stanja, dobi ili drugih okolnosti ne mogu raditi najmanje tri sata dnevno.
Uvjet je da žive u zajednici s osobom koja ispunjava kriterije radne sposobnosti i ima pravo na ovu vrstu potpore. U tom slučaju cijelo se kućanstvo promatra kao jedna zajednica potreba, a prihodi i imovina procjenjuju se zajednički.
Zahtjev se predaje Jobcenteru nadležnom prema mjestu stanovanja. Podnositelj mora prijaviti račune, ušteđevinu, vozila, nekretnine, osiguranja i drugu vrijedniju imovinu, kao i financijsko stanje ostalih osoba koje pripadaju zajedničkom kućanstvu.