Njemačka, Austrija, Danska, Nizozemska i Grčka dogovorile su zajednički model za osnivanje centara za povratak migranata izvan Europske unije. Plan se odnosi na osobe koje nemaju pravo boravka u EU i kojima je donesena odluka o povratku.
Predstavnici pet država postigli su dogovor na sastanku održanom 4. septembra u Kopenhagenu. Njihov cilj je da još tokom 2026. godine zaključe prvi sporazum s državom izvan EU.
Danska očekuje da bi prve osobe u takve centre mogle biti premještene do kraja 2027. godine. Međutim, konačna lokacija još nije objavljena.
Šta su centri za povratak migranata
Takozvani centri za povratak bili bi otvoreni u državama izvan Europske unije. U njih bi se slale osobe koje više nemaju pravo boraviti u nekoj od država članica EU.
Centri bi mogli imati dvije uloge. Za neke osobe bili bi krajnje odredište. Za druge bi služili kao privremena stanica prije povratka u matičnu ili neku drugu državu.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio je da pet država želi postići konkretan sporazum s trećim zemljama još ove godine.
Grčka je ranije objavila da bi centri najvjerovatnije mogli biti otvoreni u Africi. Grčke vlasti razgovaraju s dvije afričke države, ali njihova imena nisu otkrivena.
Ko bi mogao biti poslan u ove centre
Nova mjera ne odnosi se na sve strance koji žive u Europskoj uniji. Ona se prvenstveno odnosi na osobe kojima je odbijen zahtjev za azil ili koje iz drugog razloga nemaju zakonito pravo boravka.
Da bi osoba mogla biti premještena, mora postojati važeća odluka o povratku. Država domaćin također mora pristati da je primi.
Nova pravila obuhvaćaju državljane zemalja izvan EU koji nezakonito borave na području Unije. To mogu biti osobe kojima je istekao boravak, odbijeni tražitelji azila ili osobe koje nisu ispunile obavezu napuštanja zemlje.
Maloljetnici bez pratnje ne bi smjeli biti premješteni u centre za povratak. Za porodice s djecom pravila predviđaju posebne procjene i dodatne zaštitne mjere.
Promjena europske politike prema migracijama
Plan pet država omogućen je novim pravilima Europske unije o povratku osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Europski parlament i Vijeće EU postigli su dogovor o novom sistemu u junu 2026. godine. Pravila omogućavaju državama članicama da otvore centre izvan EU, ali samo na osnovu sporazuma s državom koja će primati migrante.
Takva država mora poštovati ljudska prava i međunarodno pravo. Posebno mora biti zaštićeno načelo zabrane prisilnog vraćanja ljudi u državu u kojoj im prijete progon, mučenje ili ozbiljna opasnost.
Država članica morat će obavijestiti Europsku komisiju i ostale članice prije početka primjene sporazuma.
Moguće zadržavanje do 30 mjeseci
Nova europska pravila uvode strože obaveze za osobe kojima je naređeno da napuste EU. One će morati sarađivati s nadležnim organima i dostaviti podatke potrebne za povratak.
Ako osoba odbije saradnju ili postoji opasnost da će pobjeći, vlasti će je moći zadržati. Osnovno trajanje zadržavanja može iznositi do 24 mjeseca.
U određenim okolnostima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci. O zadržavanju će morati odlučiti upravni ili sudski organ, nakon pojedinačne procjene slučaja.
Države će moći smanjiti određene naknade osobama koje odbijaju saradnju. Tamo gdje nacionalni zakoni to dopuštaju, moguće su i druge sankcije.
Jedna odluka mogla bi važiti širom EU
Važna promjena odnosi se na međusobno priznavanje odluka o povratku. Prema novom sistemu, odluka izdana u jednoj državi članici moći će biti priznata i provedena u drugoj državi EU.
Ova mjera trebala bi se primjenjivati od 1. jula 2027. godine. Time se želi spriječiti da osoba nakon odluke o povratku jednostavno ode u drugu članicu i ponovo pokrene isti postupak.
Prema podacima europskih institucija, samo manji dio osoba kojima je naređeno da napuste EU zaista bude vraćen. Države koje podržavaju novu politiku smatraju da će zajednički centri povećati broj provedenih povrataka.
Njemačka, Austrija i partneri nastavljaju pregovore
Pet država, koje sebe nazivaju Grupom pet, ponovo će razgovarati krajem septembra u Münchenu. Do tada bi trebali biti poznati novi detalji o načinu rada centara i pregovorima s mogućim državama domaćinima.
Danski ministar za imigraciju Morten Bødskov ocijenio je da ovaj plan predstavlja veliku promjenu europskog sistema azila i migracija. Danska želi početi s premještanjem prvih osoba do kraja 2027. godine.
U pregovore bi trebali biti uključeni Međunarodna organizacija za migracije i UN-ova agencija za izbjeglice. Ipak, UNHCR je saopćio da još nije dobio detaljan prijedlog o budućim centrima.
Upozorenja zbog mogućeg kršenja ljudskih prava
Vijeće Europe upozorilo je Njemačku, Austriju, Dansku, Nizozemsku i Grčku da centri izvan EU nose ozbiljne rizike. Među njima su mogućnost lošeg postupanja i proizvoljnog zadržavanja.
Od ovih država zatraženo je da prije svakog premještanja provjere stanje ljudskih prava u zemlji domaćinu. Sporazumi bi morali sadržavati jasne i pravno obavezujuće zaštitne mjere.
Potreban je i nadzor sudova, parlamenata i nezavisnih institucija. Kritičari se boje da bi EU odgovornost za migrante mogla prebaciti na države u kojima je nadzor slabiji.
Francuska i Španija protive se ovom modelu. Njihove vlasti sumnjaju da bi centri bili učinkoviti i upozoravaju na visoke troškove.
Šta ovo znači za državljane BiH
Planirani centri ne odnose se na državljane Bosne i Hercegovine koji zakonito žive i rade u Njemačkoj, Austriji ili drugim članicama EU.
Osobe s važećom dozvolom boravka, radnom dozvolom ili drugim zakonitim statusom nisu obuhvaćene ovom mjerom.
Rizik može postojati za osobu koja nema pravo boravka i protiv koje je donesena konačna odluka o povratku. Svaki slučaj ipak mora biti razmotren pojedinačno, uz pravo na pravni lijek i poštovanje međunarodnih obaveza.
Centri još nisu otvoreni, a nijedna država domaćin nije službeno potvrđena. Za sada postoji politički dogovor pet zemalja i najava da bi prvi konkretni sporazumi mogli biti potpisani do kraja godine.