U Njemačkoj se priprema velika reforma Zakona o grijanju (GEG), nakon dogovora između CDU, CSU i SPD. Planirane izmjene donose važne promjene za vlasnike kuća, podstanare, ali i sve koji tek planiraju gradnju. Iako se dio pravila ublažava, klimatski ciljevi ostaju jasni – smanjenje emisija i postepeni prelazak na čišće izvore energije.
Što se mijenja za vlasnike kuća
Vlasnici koji se griju na plin ili loživo ulje moći će to nastaviti i ubuduće. Također, ostaje mogućnost ugradnje novih sustava na plin i ulje, ali uz nove obveze.
Od 2028. godine uvodi se obavezna kvota „zelenog plina“ do jedan posto. To znači da će dobavljači morati miješati određeni udio biogoriva, poput biometana, s plinom i loživim uljem.
Kod ugradnje novog sustava na ulje ili plin od 2029. godine obavezan je udio biogoriva od najmanje deset posto, primjerice gorivo tipa B10. Do 2040. godine taj udio će se dodatno povećavati kroz više faza koje tek trebaju biti precizno definirane.
Stručnjaci ističu da bi cijene plina i loživog ulja u narednim godinama mogle značajno rasti zbog povećanja naknada za emisije CO2, što dugoročno može poskupjeti grijanje.
S druge strane, oni koji pređu na dizalice topline ili daljinsko grijanje i dalje mogu računati na državne poticaje, koji trenutno dosežu i do 21.000 eura. Ostaje nejasno hoće li taj iznos ostati isti nakon 2029. godine.
Kako bi promjene mogle utjecati na podstanare
Vlasnici stanova imaju pravo dio troškova energetske obnove i ugradnje klimatski prihvatljivijih sustava grijanja prebaciti na podstanare, umanjeno za eventualne troškove popravki.
Prema važećim pravilima, podstanari godišnje mogu snositi do osam posto tih troškova. Osnovna najamnina, bez režija, ne smije se povećati za više od tri eura po kvadratnom metru u razdoblju od šest godina. Kod posebno niskih najamnina maksimalno povećanje iznosi dva eura po kvadratu.
Primjerice, stan s najamninom od 10 eura po kvadratnom metru u šest godina može poskupjeti najviše na 13 eura po kvadratu.
Udruge podstanara upozoravaju da bi nastavak korištenja sustava na plin i ulje mogao dovesti do rasta režijskih troškova zbog viših cijena CO2. CDU/CSU i SPD najavljuju dodatne mehanizme zaštite podstanara od previsokih troškova grijanja, ali detalji još nisu objavljeni.
Stroža pravila za buduće graditelje kuća
Njemačka reformom želi uskladiti zakonodavstvo s evropskim ciljevima klimatske neutralnosti, posebno u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD).
Od 1. siječnja 2030. sve nove kuće morat će biti zgrade bez emisija. To u praksi znači da sustav grijanja mora biti gotovo klimatski neutralan. Ako nije moguće osigurati potpuno grijanje na ekološki plin ili ulje, rješenje će najčešće biti dizalica topline ili drugi održivi sustav.
Reforma tako donosi privremeno olakšanje za postojeće vlasnike, ali dugoročno jasno usmjerava tržište prema potpunoj energetskoj tranziciji.