Njemački mirovinski sustav suočava se s ozbiljnim izazovima zbog sve nepovoljnije demografske slike, a posljedice bi uskoro mogli osjetiti milioni zaposlenih širom zemlje. Prema procjenama Njemačkog mirovinskog osiguranja (DRV), sadašnja stopa doprinosa od 18,6 posto više neće biti dovoljna za održavanje sistema, zbog čega se već najavljuje njeno povećanje u narednim godinama.
Prema dostupnim podacima, od 1. januara 2028. godine stopa doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje trebala bi porasti na 19,9 posto. Već godinu kasnije očekuje se da će prvi put premašiti granicu od 20 posto, što bi predstavljalo najveće opterećenje za radnike i poslodavce u historiji njemačkog mirovinskog sistema.
Glavni razlog za ovakve projekcije leži u ubrzanom odlasku generacije takozvanih “baby boomera” u mirovinu. Broj penzionera raste znatno brže od broja zaposlenih koji pune fondove, pa se omjer radnika i umirovljenika kontinuirano pogoršava. Dok danas na jednog penzionera dolazi oko 2,5 zaposlenih osoba, procjene pokazuju da bi taj odnos u narednim godinama mogao pasti na svega 1,9 radnika.
Predsjednik Njemačkog mirovinskog osiguranja Alexander Gunkel upozorio je da se rezerve fonda ubrzano smanjuju te da će bez povećanja doprinosa biti teško održati zakonom propisani nivo finansijske stabilnosti. Dodatnu zabrinutost izazivaju i rasprave o mogućem smanjenju budžetskih subvencija za mirovinski sistem, što bi moglo ubrzati potrebu za novim povećanjima izdvajanja.
Stručnjaci upozoravaju da će Njemačka u narednim godinama morati provesti ozbiljne reforme kako bi očuvala održivost sistema. Među opcijama o kojima se raspravlja nalaze se postepeno povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu, moguće smanjenje pojedinih prava te dodatni modeli finansiranja fondova.
Konačne prijedloge reformi trebala bi predstaviti stručna Mirovinska komisija koja trenutno radi na izradi dugoročnog plana za stabilizaciju sistema. Njihov izvještaj očekuje se krajem juna, nakon čega će biti poznato kojim će putem Njemačka pokušati riješiti jedan od najvećih ekonomskih izazova narednih decenija.