Mnogi mladi u Njemačkoj sve češće postavljaju isto pitanje – hoće li mirovina u budućnosti biti dovoljna za pristojan život. Na završnom predizbornom skupu CDU-a u Ravensburgu kancelar Friedrich Merz uputio je poruku da je najvažnije početi štedjeti na vrijeme, čak i s malim iznosima. Prema njegovim riječima, i relativno skromna mjesečna štednja može s vremenom narasti u ozbiljan iznos za mirovinu.
Rastući strah od siromaštva u starosti
Radni vijek od nekoliko desetljeća za mnoge građane ne garantira sigurnu starost. Statistički podaci pokazuju da je 2024. godine čak 19,4 posto osoba starijih od 65 godina u Njemačkoj bilo izloženo riziku od siromaštva. Trenutna razina mirovine iznosi oko 48 posto prosječnog neto dohotka, a država planira zadržati taj nivo najmanje do 2031. godine. Upravo zbog toga sve se više naglašava važnost privatne štednje za mirovinu.
Merzov savjet: Početi na vrijeme i ustrajati
Kancelar smatra da je ključ u ranom početku štednje. Prema njegovim riječima, osoba koja ulaže 50 eura mjesečno tokom 40 godina, uz prosječni godišnji prinos od oko šest posto, mogla bi prikupiti gotovo 96.000 eura. Nakon oporezivanja taj iznos bi se smanjio na oko 79.000 eura.
Ako bi se ulaganje produžilo na 45 godina, ukupna vrijednost mogla bi premašiti 100.000 eura. Ipak, statistike pokazuju da prosječan radni vijek iznosi oko 39 godina, što znači da mnogi neće imati toliko dug period štednje.
Stručnjaci: Pedeset eura je dobar početak, ali nije dovoljno
Financijski stručnjaci smatraju da Merzov savjet nije pogrešan, ali upozoravaju da 50 eura mjesečno teško može zatvoriti mirovinski jaz. Preporuka je izdvajati najmanje 15 posto neto prihoda i ulagati ga dugoročno, primjerice u široko diverzificirane ETF fondove.
Takva ulaganja, ako traju najmanje 15 godina, mogu ublažiti rizik inflacije i tržišnih oscilacija. Prosječni godišnji prinos od oko šest posto smatra se realnim dugoročnim očekivanjem.
Kritike: Prijedlog ne uzima u obzir stvarnost građana
Predstavnici socijalnih organizacija u Njemačkoj tvrde da ovakav savjet zanemaruje stvarnost mnogih ljudi. Radnici s niskim primanjima, samohrani roditelji i porodice s visokim troškovima života često nemaju mogućnost izdvajanja dodatnog novca za štednju.
Zbog toga smatraju da se sigurnost u starosti prvenstveno mora osigurati kroz snažan javni mirovinski sistem, dok privatna štednja može biti samo dodatak.
Sve manje povjerenja u državni mirovinski sistem
Prema istraživanju Deutsche Banka i DWS-a za 2025. godinu, čak 83 posto građana više ne smatra državnu mirovinu dovoljno sigurnom za budućnost. Gotovo trećina ispitanika uopće ne štedi za mirovinu, a oni koji štede najčešće izdvajaju do 50 eura mjesečno.
Glavni razlozi su nedostatak novca, ali i nedovoljno znanja o načinima ulaganja i financijskom planiranju.