Sve veći broj njemačkih gradova i općina suočava se s ozbiljnim financijskim problemima. Porezni prihodi padaju, socijalni izdaci rastu, a lokalne vlasti upozoravaju da više nemaju dovoljno novca za održavanje osnovnih komunalnih usluga.
Gradonačelnici i načelnici iz različitih dijelova Njemačke početkom srpnja stigli su u Berlin vatrogasnim vozilima, vozilima hitne pomoći, kamionima za odvoz otpada i gradskim autobusima kako bi ispred Bundestaga upozorili na težak položaj lokalnih zajednica.
Posebno teška situacija vlada u Oberhausenu, gradu u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Njegovi godišnji rashodi iznose oko 1,2 milijarde eura, dok su prihodi približno 100 milijuna eura manji. Grad je krajem 2025. godine imao ukupan dug od oko dvije milijarde eura, zbog čega je morala intervenirati i savezna pokrajina.
Gotovo polovina gradskih rashoda odnosi se na socijalna davanja. Sve više starijih osoba ne može samostalno plaćati smještaj u domovima, pa troškove preuzima grad. Istovremeno su izdaci za pomoć djeci i mladima porasli sa 60 miliona eura u 2022. na čak 97 miliona eura ove godine.
Financijski problemi Oberhausena povezani su i s propadanjem rudarske i čelične industrije u Ruhrskoj oblasti. Gradovi su ostali bez velikih i profitabilnih kompanija, zbog čega prikupljaju manje poreza, dok su nezaposlenost i socijalni izdaci ostali iznad njemačkog prosjeka.
Gradske vlasti upozoravaju da su tokom desetljeća već prodale veliki dio imovine i potrošile raspoložive rezerve. Zbog toga se planira ukidanje pet posto radnih mjesta u gradskoj upravi, što bi građanima moglo donijeti duža čekanja na šalterima i sporije rješavanje zahtjeva.
Naknade za parkiranje već su povećane za 50 posto, najavljeno je više prometnih kontrola, a planira se i uvođenje poreza na hotelska noćenja. Od javnog prijevoza, energetskih kompanija i službi za odvoz otpada tražit će se da veći dio svojih prihoda uplaćuju u gradski budžet.
Problem nije ograničen samo na Oberhausen. Njemačke općine i gradovi tokom 2025. godine nagomilali su gotovo 30 milijardi eura novog duga, dok je njihov ukupan dug premašio 200 milijardi eura. Prema postojećim financijskim planovima, slično zaduživanje moglo bi se nastaviti najmanje do 2028. godine.
Lokalne vlasti posebno kritiziraju praksu prema kojoj savezna država i pokrajine usvajaju zakone koje gradovi moraju provoditi, ali im ne osiguravaju dovoljno novca za pokrivanje troškova.
Savezni kancelar Friedrich Merz najavio je da se od 1. septembra više ne bi trebali donositi zakoni koji lokalnim zajednicama ne osiguravaju odgovarajuću naknadu. Prema novom načelu, onaj ko uvede obavezu trebao bi osigurati i novac za njeno provođenje.
Ipak, to pravilo odnosit će se samo na buduće zakone, dok postojeće financijske obaveze gradova ostaju nepromijenjene. Zbog toga lokalne vlasti traže veći udio u državnim poreznim prihodima i pomoć u rješavanju nagomilanih dugova.
Gradonačelnici upozoravaju da financijska kriza više nije samo ekonomski problem. Slabije javne usluge, skuplje naknade i sporija administracija mogu dodatno smanjiti povjerenje građana u institucije i otvoriti prostor za jačanje ekstremnih političkih stranaka.