Bosna i Hercegovina je prema procjenama stručnjaka od 1991. godine do danas izgubila više od trećine stanovništva. Odlazak mladih i dalje je izražen, a istraživanja pokazuju da čak 70 posto mladih razmišlja o napuštanju zemlje. Posebno je zabrinjavajuće što su od 2015. godine upravo roditelji sve češće ključni poticaj djeci da sreću potraže izvan granica BiH.
Nezadovoljstvo se gomila u gotovo svim područjima života, od sigurnosti i zdravstvenog sustava do obrazovanja i opće političke klime, koju većina građana doživljava negativno. Kao najčešći razlozi odlaska navode se nepotizam, političke privilegije te osjećaj da se znanje, rad i trud ne cijene dovoljno. Njemačka se pritom godinama percipira kao glavna destinacija i svojevrsna „obećana zemlja“ za građane Balkana.
Njemačka i dalje glavno odredište za građane BiH
Njemačka je i dalje jedno od najvažnijih odredišta za radnike iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Središnjeg registra stranaca, u toj zemlji trenutačno živi više od 14 milijuna stranaca, što čini oko 16,8 posto ukupnog stanovništva. Među njima je 246.724 državljana BiH, koji se nalaze na 16. mjestu po brojnosti stranaca u Njemačkoj.
Ispred BiH nalaze se Kosovo i Srbija, dok je Sjeverna Makedonija na 22. mjestu. Značajan broj osoba podrijetlom iz BiH posjeduje i hrvatsko državljanstvo, a Hrvatska je na devetom mjestu s više od 414.000 registriranih državljana u Njemačkoj.
Radne migracije u Njemačkoj snažno su porasle nakon 2020. godine. U lipnju 2025. godine oko 420.000 radnika s obvezom plaćanja socijalnih doprinosa imalo je boravišnu dozvolu temeljenu na zaposlenju, što je više nego dvostruko u odnosu na 2020. godinu.
Plava karta i potražnja za kvalificiranim radnicima
Velik dio stranih radnika u Njemačku dolazi putem plave karte EU-a, posebne boravišne dozvole namijenjene visokokvalificiranim radnicima iz zemalja izvan Europske unije. Ova dozvola omogućuje lakši dolazak, zapošljavanje i spajanje obitelji te potiče dugotrajan boravak u EU.
Trenutačno više od 164.000 radnika iz trećih zemalja ima plavu kartu, što predstavlja rast od 114 posto u odnosu na 2020. godinu. Cilj ovog sustava je ublažavanje nedostatka radne snage i jačanje europskog gospodarstva, no on je dostupan uglavnom visokoobrazovanim i traženim profilima.
Uredba o zapadnom Balkanu i odbijeni zahtjevi
Za radnike iz BiH i drugih zemalja regije ključnu ulogu ima njemačka uredba o zapadnom Balkanu, koja omogućuje zapošljavanje i bez obzira na kvalifikacije, uz ponudu posla i suglasnost Savezne agencije za rad. Ova uredba vrijedi od 2016. godine, a od 2024. kvota je povećana na 50.000 dozvola godišnje.
Unatoč povećanju, potražnja daleko nadmašuje mogućnosti sustava. U prosincu 2025. godine njemačke vlasti morale su odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je godišnja kvota bila iscrpljena, što je mnoge radnike iz BiH i regije ostavilo bez prilike za odlazak u Njemačku.
Slovenija sve privlačnija alternativa
Iako se pri spomenu rada u inozemstvu najčešće misli na Njemačku ili Austriju, posljednjih godina Slovenija se sve snažnije nameće kao atraktivna alternativa. Blizina, uređeno tržište rada i stabilni uvjeti života čine je sve popularnijim izborom za radnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana.
U uvjetima pooštrenih kvota i odbijanja zahtjeva u Njemačkoj, trend okretanja prema Sloveniji mogao bi se dodatno ubrzati, posebno među onima koji žele ostati bliže domovini, ali i dalje raditi unutar Europske unije.