Mladi bračni par iz Bosne i Hercegovine, doktorica medicine i IT stručnjak, razmatra preseljenje u Hrvatsku zbog jezika i kvaliteta života. Službeni podaci pokazuju da veza BiH i hrvatskog tržišta rada već ima ozbiljne razmjere.
Bračni par iz Bosne i Hercegovine koji razmišlja o odlasku iz zemlje ne gleda prema Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj, nego prema Hrvatskoj. Ona je doktorica medicine koja bi željela graditi karijeru u Zagrebu, dok je suprug IT stručnjak sa sedam do osam godina iskustva.
Njihov izbor posebno je zanimljiv jer glavni razlog nije samo plata. Jezik, kulturna bliskost, način života i osjećaj da bi se u Hrvatskoj mogli lakše uklopiti jednako su važni u odluci o preseljenju.
To još nije dovoljno da se govori o novom velikom migracijskom trendu iz BiH prema Hrvatskoj. Međutim, najnoviji službeni podaci pokazuju da Hrvatska već privlači značajan broj ljudi iz Bosne i Hercegovine.
BiH je na vrhu hrvatske statistike radnih dozvola
Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, od 1. januara do 31. augusta 2026. godine u Hrvatskoj je izdato ukupno 114.612 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Najviše ih je izdato upravo državljanima Bosne i Hercegovine, ukupno 21.030.
To ne znači da je u Hrvatsku ove godine stiglo tačno 21.030 novih radnika iz BiH, jer jedna osoba tokom godine može dobiti više dozvola, primjerice zbog produženja ili promjene poslodavca. Ipak, podatak jasno pokazuje koliko je bosanskohercegovačka radna snaga važna hrvatskom tržištu.
Još jedan zanimljiv pokazatelj dolazi iz Državnog zavoda za statistiku. Tokom 2025. godine u Hrvatsku se iz inostranstva doselilo 56.665 osoba, a čak 11,1 posto svih doseljenih stiglo je iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska je iste godine imala pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba.
Takvi podaci ne dokazuju da stručnjaci iz BiH masovno zamjenjuju Njemačku Hrvatskom, ali pokazuju da Hrvatska više nije samo prolazna ili sezonska opcija.
Za doktoricu iz BiH procedura nije automatska
Za državljane BiH, kao državljane treće zemlje, zapošljavanje u Hrvatskoj i dalje podrazumijeva odgovarajuću dozvolu za boravak i rad. Kod nedeficitarnih zanimanja poslodavac u pravilu prvo prolazi test tržišta rada preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok za određene kategorije postoje izuzeci.
Kod medicine je postupak dodatno regulisan. Hrvatska liječnička komora navodi da doktori koji su stručnu kvalifikaciju stekli u inostranstvu prije rada u Hrvatskoj moraju zatražiti njeno priznavanje. Za kvalifikacije stečene u državama izvan EU, uključujući BiH, primjenjuje se opći sistem priznavanja, a u postupku mogu učestvovati i Ministarstvo zdravstva te druga nadležna tijela, zavisno od konkretnog slučaja.
Zato primjer jednog bračnog para još nije dokaz da se smjer iseljavanja iz BiH mijenja. Ali postavlja zanimljivo pitanje koje je prije nekoliko godina bilo mnogo rjeđe: ako već treba otići, mora li nova adresa zaista biti hiljadu kilometara daleko?
Biste li danas, da birate između Hrvatske i Njemačke, prije izabrali život bliže kući čak i uz potencijalno manju platu?