Migracijska politika u Njemačka ponovo je u fokusu javnosti nakon što je savezna vlada pooštrila mjere kontrole na granicama, što vlasti nazivaju “prekretnicom” u upravljanju migracijama.
Savezni ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt tvrdi da je došlo do zaokreta u pristupu, naglašavajući da su rigoroznije kontrole ključni dio strategije.
Ove mjere nastavljaju praksu uvedenu još 2024. godine tokom mandata Nancy Faeser, ali su sada dodatno proširene.
Jedna od najkontroverznijih odluka odnosi se na praksu vraćanja tražilaca azila direktno s granice. Od početka mandata Dobrindta do kraja aprila 2026. godine vraćeno je oko 1.340 osoba, iako pravni okvir dopušta takve mjere samo u slučaju preopterećenosti sistema, što je predmet sporova pred sudovima.
Sudske odluke već su dovele u pitanje zakonitost pojedinih kontrola. Upravni sudovi u više slučajeva zaključili su da vlada nije dovoljno obrazložila potrebu za ovakvim mjerama, posebno na granicama unutar šengenskog prostora. Uprkos tome, vlasti najavljuju nastavak politike i podnošenje žalbi.
Istovremeno, broj zahtjeva za azil u Njemačkoj značajno opada. Sa 350.000 u 2023. godini, broj je pao na 250.000 u 2024., te na oko 170.000 u 2025. godini. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ovaj pad ne može pripisati isključivo novim mjerama, već i globalnim faktorima poput smanjenja sukoba u pojedinim kriznim područjima.
Migracijska analitičarka Victoria Rietig ocjenjuje da je teško naučno dokazati direktan učinak graničnih kontrola, ističući da se isti podaci često tumače na različite načine u političke svrhe.
Pitanje deportacija ostaje osjetljivo. U prva tri mjeseca 2026. deportirano je 4.807 osoba, što je manje nego u istom periodu prethodne godine. Ipak, vlasti ističu nastavak deportacija prema zemljama poput Afganistana, što dodatno izaziva političke i pravne polemike.
Njemačka svakih šest mjeseci mora opravdati produženje graničnih kontrola pred institucijama Evropske unije, što bi u narednom periodu moglo postati sve teže, posebno nakon izjava kancelara Friedrich Merz da se situacija s migracijama značajno stabilizirala.
Kako se politički pritisci povećavaju, jasno je da će migracijska politika ostati jedno od ključnih pitanja u Njemačkoj, uz stalno balansiranje između sigurnosti, pravnih ograničenja i humanitarnih obaveza.

