Njemačka vlada na čelu s kancelarom Friedrich Merz razmatra uvođenje značajne promjene u sustav bolovanja kroz model tzv. djelomičnog bolovanja. Prema prijedlogu, zaposlenici više ne bi bili isključivo potpuno radno sposobni ili potpuno nesposobni, već bi liječnici mogli procjenjivati radnu sposobnost u određenom postotku.
To bi u praksi značilo da bi, primjerice, osoba koja radi puno radno vrijeme mogla tijekom bolesti obavljati dio svojih obaveza, ovisno o zdravstvenom stanju.
Prijedlog reforme dolazi od ministrice zdravstva Nina Warken, a cilj je omogućiti brži i postupniji povratak zaposlenika na posao, uz istovremeno smanjenje troškova bolovanja.
Povod za ovakve promjene su visoke stope izostanaka s posla, koje u Njemačkoj dosežu prosječno gotovo 20 dana godišnje po zaposlenom. Novi model trebao bi omogućiti fleksibilniji pristup, posebno kod dugotrajnijih bolovanja.
Da bi zaposlenik mogao raditi u smanjenom kapacitetu, moraju biti ispunjena tri ključna uvjeta: liječnik mora procijeniti djelomičnu radnu sposobnost, zaposlenik mora biti spreman i osjećati se sposobnim za rad, te poslodavac mora dati svoju suglasnost. U slučaju da poslodavac ne pristane, ostaje na snazi klasično bolovanje bez radnih obaveza.
Djelomično bolovanje prvenstveno je zamišljeno za duža izbivanja s posla, najčešće duža od četiri tjedna. U takvim slučajevima predviđene su fleksibilne opcije rada poput rada od kuće za zaposlenike s lakšim simptomima, preraspodjele na administrativne poslove za fizičke radnike te prilagodbe radnog vremena i opsega posla.
Prema planu, prvih šest tjedana bolovanja i dalje bi pokrivao poslodavac kroz punu plaću, dok bi nakon toga zaposlenik primao kombinaciju plaće za odrađene sate i naknade iz zdravstvenog osiguranja. Razmatra se i smanjenje naknade za bolovanje s 70 na 65 posto bruto plaće, što bi u određenim situacijama moglo biti nadoknađeno radom u smanjenom opsegu.
Zagovornici smatraju kako bi novi model mogao smanjiti broj dana bolovanja, ubrzati povratak na posao i pomoći zaposlenicima da zadrže radne navike i socijalnu uključenost, posebno kod psihičkih poteškoća.
Sindikati i socijalne organizacije upozoravaju na moguće pritiske na radnike da rade i kada nisu spremni, što bi moglo produžiti oporavak ili pogoršati zdravstveno stanje. Također ističu da postoji rizik da dobrovoljnost u praksi ne bude u potpunosti ispoštovana.
Planirana reforma još nije konačna i o njoj će odlučivati parlament, ali već sada otvara važnu raspravu o ravnoteži između ekonomskih potreba i zaštite zdravlja zaposlenika u Njemačkoj.